Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Škola za 5

Kamo je nestala reforma obrazovanja?

Svako zlo za neko dobro pa je tako i okupiranost  corona virusom dobro došla kao paravan iza kojeg se sakrila još jedna (propala?) reforma obrazovanja.
Objava 04. studenoga 2020. 0 komentara 3 prikaza
Matija Habljak /PIXELL
Matija Habljak /PIXELL
Smjena na ministarskoj poziciji usporila je ili okončala reformu o kojoj smo u medijima slušali i čitali gotovo svaki dan.

 

Malo je reći da smo s puno uzbuđenja i znatiželje čekali početak ove školske godine. Zadane okolnosti zbog epidemije corona virusom nisu nam omele iščekivanje, jedino smo se pribojavali da se situacija toliko ne zakuha pa da moramo opet online.
Bilo bi to vrlo nesretna okolnost za velike nove početke i promjene: polazak u 5. razred i potpuna promjena škole i upoznavanje s novim profesorima i prijateljima u 1. razredu gimnazije. 


Sada kad smo savladali vrle nove početke došlo je i vrijeme kad se treba ozbiljno prihvatiti knjige i učenja. Malo je reći da sam bila znatiželjna, jer ovo je prva prava prilika da se izvan predmeta kojeg predajem upoznam s novostima koje donosi novi program, onaj “po reformi”.
Pa, što je novo? Ukratko: ništa!


Udžbenici mi se, istina, čine nekako tanji. Je li to dobro ili loše, procijenite sami. Tanji udžbenik znači da učenici sada više pišu u svoje bilježnice ili traže sadržaje na internetu. Što u konačnici znači da nisu smanjeni sadržaji nego su stanjeni samo udžbenici. Kako tko, ali ja volim sve imati dostupno na jednom mjestu. Tako ne gubim vrijeme na traženje.

A kako izgleda sama nastava?


Uz mršave udžbenike profesori puno diktiraju i zapisuje se u bilježnicu kao u stara dobra vremena. Kako je u gimnazijama imperativ matura, i usprkos obećanjima da će ovogodišnji prvi razredi maturu polagati u sasvim drugačijem obliku nego što je ova dosadašnja, nitko ne zna kakav će to oblik biti pa se ide na sigurno – idemo se pripremiti što je opširnije moguće iz svakog predmeta, pa da smo sigurni.
Sukus: udžbenici su tanji, gradivo i dalje opsežno.


U 5. razredu novi predmeti povijest i geografija, pa i priroda učenicima budu jako zanimljivi iako nekima oduševljenje brzo splasne kad shvate da baš iz tih predmeta treba puno učiti savladavajući velike količine teksta iz kojih treba vaditi informacije (treba dakle čitati pažljivo i s razumijevanjem) na što učenici nisu baš navikli.


Radi se o novom predmetu i učenike treba uvesti u taj predmet, po mogućnosti tako da ih se čim više zainteresira, no ono što se meni čini suprotno od toga, a i dalje je ostala praksa je uvod u predmet tako da ga de definira rečenicom koju dijete od 11 godina … pa, procijenite sami koliko može razumjeti:
Geografija je znanost koja proučava međusobni utjecaj prirodnih čimbenika i ljudske djelatnosti u prostoru.
Povijest je znanost koja istražuje, proučava i objašnjava povijest ljudskog roda od najstarijih vremena do danas.


Reforma je obećavala manje učenja napamet, a više istraživanja; no baš ništa ne nagoviješta da se nešto pomiče u tom smjeru dok nam trenutni otežani uvjeti samo dokazuju kako sustavno neulaganje u školstvo dolazi na naplatu: velike škole s puno učenika koje rade u dvije i tri smjene teško mogu pratiti zadane epidemiološke mjere. Možda recentna epidemija trenutno zaklanja jasan pogled da reforma nije promijenila gotovo ništa u načinima poučavanja, ali i dalje visi u zraku  pitanje koliko je škola i novih učionica moglo biti izgrađeno milijunima kuna i eura potrošenih za ušminkavanje kurikuluma.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.