Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Škola za 5

Međunarodni dan knjige

Objava 23. travnja 2016. 1 komentara 248 prikaza
Borna Filić/ Pixell
Borna Filić/ Pixell
Dan knjiga

23. travnja obilježava se Međunarodni dan knjige.

Tim povodom prisustvovala sam predavanju pod nazivom Projekti i inicijative za poticanje motivacije za čitanje u Njemačkoj održanom u Gradskoj knjižnici Ivan Goran Kovačić u Karlovcu u organizaciji Hrvatskog čitateljskog društva i Goethe-Instituta Hrvatska. Predavanje je održala gospođa Imke Hanssen s Akademije za poticanje čitanja Donje Saske u Njemačkoj.

Prosječni Europljanin godišnje pročita deset knjiga, dok smo mi u Hrvatskoj stali na četiri knjige godišnje. Zašto dakle jedna Njemačka, koja se nalazi u solidnom europskom prosjeku pridodaje toliko pažnje čitanju i poduzima daljnje inicijative za razvoj čitalačkih navika kod djece i mladih? Odgovor je vrlo jednostavan: čitanje je preduvjet za razvoj pismenosti, te kao takvo predstavlja temeljnu osnovu svakog obrazovanja.

Spominjana Akademija za razvoj čitanja djeluje u Njemačkoj od 1998.godine, a ciljane skupine na koje se odnose njezine aktivnosti su djeca vrtićke i rane školske dobi. To je naime period, kako smatraju stručnjaci, kada se stječu čitalačke navike za cijeli život.

Između nekih standardnih aktivnosti kojima se potiče čitanje kod djece i mladih, poput obavezne školske lektire, osnivanja čitalačkih klubova u školama, posjeta knjižnicama i slično, izdvojila bih neke nama za sada potpuno nepoznate, koje se odvijaju izvan škole:

- ljetni kampovi čitanja

- čitateljski skautovi (stariji učenici koji pomažu mlađima u savladavanju vještine čitanja i kasnije kod odabira knjiga)

- čitatelji volonteri (stariji učenici ili studenti koji u vrtićima i školskim knjižnicama organiziraju glasna čitanja za djecu predškolske dobi). 

Ciljevi ovakvih aktivnosti su u ugodnoj atmosferi i druženju djetetu približiti knjigu kao odličan oblik razonode, ali i izvora znanja. Stavlja se tu naglasak na peer group efekt, međugeneracijski efekt. Djeca naime vole oponašati model generacija starijih tek nekoliko godina od sebe.

Prilikom odabira lektirnih djela također se vodi računa da te knjige budu djetetu interesantne, čak se i provodi praksa da učenici sami mogu odabrati knjigu koju žele pročitati za lektiru. Odstupa se od principa da svi u razredu moraju pročitati isto lektirno djelo. Poštuju se različiti interesi, s ciljem da učenik pročitanu knjigu mora, ili usmenim putem predstaviti svojim kolegama u razredu, ili čak široj školskoj populaciji putem knjižnog bloga na internetskim stranicama škole. U završnim razredima gimnazije (dob od 15 do 18 godina) ne odustaje se od obaveznog čitanja svjetskih klasika.

Iako su prednosti čitanja kao neminovne vještine modernog čovjeka nepregledne i same po sebi razumljive, istaknula bih tek neke najosnovnije:

1. o uspješnosti i pravovremenosti savladavanja vještine čitanja uvelike ovisi cjelokupan uspjeh tijekom školovanja, te kasnije i plasiranje na tržištu rada

2. čitanje kao svakodnevna aktivnost osigurava svakom pojedincu aktivno sudjelovanju u kulturnom i društvenom životu

3. čitanje uvelike pomaže u formiranju osobnog stava, mišljenja i cjelokupne osobnosti pojedinca

4. savladavanjem vještine čitanja ne osiguravamo si dostupnost samo knjige, nego i svih ostalih digitalnih medija brojno zastupljenih u svakodnevici modernog čovjeka.

Vodeći se premisom kako dijete koje čita postaje čovjek koje misli, pravovremeno savladana vještina i stečena navika čitanja za cijeli život prva je i osnovna investicija intelektualne budućnosti svakog pojedinca.

  • Interstellar:

    Poštovana, hvala Vam na ovom jezgrovitom i iznimno sadržajnom izviješću o skupu posvećenom poticanju čitanja. Sa svime se slažem. Osobito mi se sviđa ideja da djeca knjigu koju su pročitala trebaju predataviti na blogu. Tako se potiče i razmišljanje o ... prikaži još! sadržaju knjige, a razvija se i pismenost. Mislim da bi trebalo poraditi i na čitateljskim klubovima u kojima bi odrasli mogli razgovarati o književnim djelima koja pročitaju. Tj., takvi klubovi postoje, ali ne u dovoljnoj mjeri.