Blogosfera Škola za 5

Nezainteresiranost, svaštarenje i stres - tri klimava oslonca na kojima počiva naše školstvo

Objava 25. travnja 2017. 1 komentara 1905 prikaza
Arhiva VL-a
Arhiva VL-a
Nezainteresiranost, svaštarenje i stres

Povratak u školske klupe nakon proljetnih praznika predstavlja veliko finale. Za učenike, koje u tom periodu očekuje tornado propitivanja, ispitivanja i testova, no jednako tako i za nastavnike koji tekuću nastavnu godinu moraju privesti kraju na način da se uspješno realizira sve planirano i započeto.

Kako za prve, tako i za potonje spominjani period je zbog količina obaveza izuzetno stresan. Količina te napetosti i nervoze moglo bi se smanjiti na jedan vrlo jednostavan način- smanjiti količinu obaveza, odnosno stručnim rječnikom rečeno: rasteretiti nastavne planove i programe nepotrebnih i suvišnih sadržaja.  

Iako navelike slušamo obećanja, konkretnih poteza na vidiku nema.

Nezainteresiranost

Unatrag nekoliko mjeseci ponovno se aktualizirala tema oživljavanja Kurikularne reforme, Strategije razvoja obrazovanja, Akcijskom planu razvoja strategije obrazovanja... i sve zajedno jasno govori kako se u bližoj budućnosti opet ništa neće promijeniti. Ostavlja to dojam kako je školstvo za vodeće strukture zaista sporedna i nebitna stvar, financijska izdvajanja su za taj sektor minimalna i koliko god mi raspravljali o kurikulima, nastavnim metodama i postupcima i njihovom osuvremenjivanju jasno je da bez financijske podloge koja bi omogućila rad u jednoj smjeni barem za osnovnoškolce je malo toga izvedivo. 

Svaštarenje

Kako bi se barem na razini pojedine škole stekao dojam da se nešto pomiče s mrtve točke, škole "ukrašavaju" svoje kurikule radionicama, igraonicama, projektnim danima, kazališnim predstavama, večerima matematike, noćima čitanja i slično. Obilježavaju se sve moguće obljetnice i nezamislivi dani; Dan planeta, Dan kravata, Dan močvara, Dan djeteta, Dan voda, Dan Europe...Takve se aktivnosti, koje bi trebale pridonijeti sveopćem dojmu kako nam se škola modernizira uglavnom guraju u redovnu nastavu čime se postiže potpuni kontra - efekt.

Sati redovne nastave otpadaju zbog ovakvih aktivnosti, a nastavni plan i program je toliko opsežan da si nastavnik rijetko kojeg predmeta može tijekom nastavne godine priuštiti gubitak od nekoliko sati. Da bi se nekako udovoljilo jednoj i drugoj strani (a zna se da se ovce i novce može imati jedino u reklamama T-Com-a), najčešće se izostavljaju satovi ponavljanja i utvrđivanja ionako preopširnog gradiva. Nus pojava je jasna.

Ako već vodećim strukturama to nije jasno, trebalo bi barem na razini škole odrediti prioriteti i jednom zauvijek definirati razlikovnu crtu između škole i igraonice.

Stres

Posljedica nezainteresiranosti da se na državnoj razini definiraju jasni ciljevi obrazovanja i svaštarenja u nastavi sa svrhom promidžbe svakako je ogroman stres i za učenike i njihove nastavnike.

Nastavnu godinu treba privesti kraju, po mogućnosti s maksimalnim rezultatima. Za učenike su oni još uvijek ocjene i prosjeci (ne usvojeno znanje), za nastavnike broj projekata koje su odradili i različitih tema koje su spojili u korelaciju sa svojim predmetom (ne nužno i kvaliteta nastave).

Narednih će tjedana učenici sumanuto računati i prognozirati prosjek ocjena, dok će nastavnici zbrajati fond sati i kalkulirati moguće i nemoguće odrade. I svi će biti nervozni. I svi će jedva dočeti posljednji dan nastave da zalupe mrzovoljno za sobom vratima učionice. A ne bi trebalo biti tako.

 

  • noxxy:

    Pun pogodak! Idemo to sada reći na neuvijen način: 1. u ministarstvima ima puno nepotrebnih izmišljenih radnih mjesta čiji uhljebi ipak povremeno dobe potrebu da nešto rade, pa izmišljaju projekte. 2. ravnatelji vole da i ministarstava i lokalna zajednica prepoznaju ... prikaži još!ju da i oni nešto rade, pa podržavaju već izmišljenje projekte, te se međusobno natječu na čijoj školi će se ih više provesti. 3. nastavnici kao i obično šute ko ovce potpuno nesvjesni da su isključivo oni nosioci nastavnog procesa i da bi njihova trebala biti prva i posljednja. Dakle, tko je tu od blesavih najblesaviji?