Blogosfera Škola za 5

Pitajte mlade!

Kako bi trebala stvarno izgledati reforma školstva u Hrvatskoj u četiri jednostavna koraka.
Objava 10. srpnja 2018. 0 komentara 1109 prikaza
Večernji list, arhiva
Večernji list, arhiva
Ilija Srpak (drugi s desna), hrvatski maturant s najviše osvojenih medalja na međunarodnim olimpijadama znanja, u svom govoru prilikom dodjele Oskara znanja iznio je u nekoliko kratkih rečenica kako bi trebala izgledati reforma školstva u Hrvatskoj. On zna ono što naši akademici i doktori znanosti aktivni oko recentne reforme još uvijek ne mogu dokučiti.

U svom govoru (možete ga u cijelosti poslušati ovdje:Govor maturanta koji je oduševio Hrvatsku ), najviše nagrađivani maturant u Hrvatskoj, Ilija Srpak iz Varaždina oštro je kritizirao vladajuće strukture kojima je školstvo, citiram zadnja rupa na svirali, te se u njega ne ulaže niti približno dovoljno.

Na meti njegovog oštrog, ali i objektivnog govora našli su se i mediji koji uopće ne pokazuju zanimanje na izvrsne rezultate koje naši učenici postižu na međunarodnim natjecanjima, profesori koji ne idu u korak s vremenom, NCVVO kojem se redovito svake godine potkradaju greške na državnoj maturi i ispitima na natjecanjima znanja.

Ipak, najveća kritika odnosi se na postojeće i svakako nezadovoljavajuće  stanje u našem školstvu, te pasivnost da se po tom pitanju išta mijenja. Nažalost, niti vrsni poznavaoci obrazovnog sustava koji su se okupili i rade na reformi o kojoj svakog dana slušamo, nisu u svojim prijedlozima iznijeli ništa od onoga što naši učenici samostalno i svjesno uočavaju kao glavne kritične točke lošeg školskog sustava. Zbog toga mnogi predviđaju da će i ova reforma završiti u košu za smeće, kao još samo jedan uzaludan pokušaj renoviranja kuće koja je izgrađena bez čvrstih temelja.

A kako bi trebali izgledati temelji, odnosno osnovne promjene od kojih bismo trebali krenuti ako želimo istinsko unapređenje obrazovnog procesa?

1. Izgradnja infrastrukture koja bi omogućila odvijanje nastave samo u jutarnjoj smjeni

Postoji li sigurna poveznica između činjenice da učenici dviju županija (Varaždinske i Međimurske) koje su najviše uložile u izgradnju škola, te većini svojih učenika osigurale nastavu samo u jednoj smjeni, postižu iz godine u godinu najzapaženije rezultate na natjecanjima (i onima na razini države, ali i na međunarodnim)?

Dovoljno je provesti mjesec dana u razredu da biste uočili kako koncentracija i kvaliteta rada učenika izuzetno variraju, ovisno radi li se u jutarnjoj ili poslijepodnevnoj smjeni.

Prema podacima iz 2017. godine 612 osnovnih škola na području Republike Hrvatske održava nastavu samo u jutarnjoj smjeni, 513 kombinira jutarnju i popodnevnu nastavu, a u 11 škola, koje se uglavnom nalaze u većim gradovima, nastava se odvija u čak tri smjene. Za 966 osnovnih škola ministarstvo nema podatke kako rade!?

Tablica u prilogu:Smjenski rad škola

2. Dioba jedinstvenog modela osnovnoškolskog obrazovanja na programe

Ponovno ću se vratiti na govor u kojem Ilija naglašava i kritizira kako postojeći sustav forsira prosječnost zbog koje daroviti učenici bivaju ozbiljno zakinuti. Njih je on slikovito, ali i opravdano nazvao nus produktima hrvatskog školstva, jer iza njihovog uspjeha ne stoji sustav, nego entuzijazam i slobodno vrijeme pojedinog nastavnika ili nekog organiziranog znanstvenog društva u sklopu kojeg učenik stekne specifična znanja.

U trenutnoj situaciji čak se više pažnje na nastavi posvećuje učenicima koji rade po prilagođenim ili individualiziranim programima, dok se izvrsni i nadareni zaista na satu ponekad i dosađuju. No i to izdvajanje učenika s posebnim potrebama je mali korak prema diobi osnovnoškolskog sustava kakva je poznata u nekim zapadnim zemljama.

Nakon završena prva tri razreda koja su dovoljna da se procjene mogućnosti i sposobnosti svakog pojedinca, osnovnoškolski program bi se trebao dijeliti na tri modela (A, B i C) koji se međusobno razlikuju po svojoj zahtjevnosti - težini i opsegu gradiva. Tek u takvoj situaciji bi svaki učenik na nastavi mogao dobiti onaj maksimum koji mu odgovara, za razliku od trenutne situacije u kojoj pažnja nastavnika na istom satu mora biti usmjerena i na darovite i na prosječne i na učenike s posebnim potrebama, što je u konačnici i nemoguće uspješno izvesti.

3. Veća izbornost predmeta, odnosno usmjeravanje nastave prema učenikovim interesima

Vjerojatno bi ostali ugodno iznenađeni koliko učenici već s dvanaest godina poznaju svoje interese i razmišljaju čime se žele u životu baviti. Postojeći sistem u kojem svi moraju slušati sve predmete gasi njihove individualne interese i potpuno ih gura u drugi plan na račun raspršenosti i ogromne količine nepotrebnih činjenica koje se usvajaju preko volje kako bi se zadovoljila potrebna forma za daljnje školovanje - ocjena, odnosno famozni prosjek na kraju godine. (Učenik 5. razreda ima 11, a učenik 7. razreda 13 obaveznih predmeta)

Većina se pribojava razdiobe na manje obaveznih predmeta (najviše pet ili šest) plus više izbornih prema interesu pojedinca zbog razloga smanjenja radnih mjesta. U pozadini toga stoji uvriježeno mišljenje kako bi većina kao izborne predmete birala Glazbeni i Likovni odgoj iz razloga što su oni lagani, no iznenadili biste se koliko njih već u 6.razredu razmišlja kako su im ti predmeti potpuno nezanimljivi i beskorisni za daljnje obrazovanje, te bi umjesto njih radije imali više sati matematike, kemije, biologije ili stranog jezika. Pa zašto im se to barem u posljednja dva razreda osnovne škole ne omogući?

Moje je mišljenje pak da bi razumna razdioba osnovnoškolskog procesa obrazovanja na module A, B i C, te povećanje izbornosti predmeta samo dodatno otvorilo nova radna mjesta u školama.

Nadalje, iako postoje jezične, prirodoslovno - matematičke, opće i klasične gimnazije, njihova stvarna fokusiranost na pojedina područja više se ističe u njihovom nazivu, nego nastavnim sadržajima kojima se bave. Drugim riječima rečeno, u prirodoslovno - matematičkim gimnazijama još uvijek ima previše društveno - humanističkih nastavnih sadržaja i obrnuto.

Količina činjenica, definicija, formula i spoznaja raste iz dana u dan, a njihovo gomilanje u nastavne sadržaje ne ostavlja dovoljno vremena za uvježbavanje istih. Nastava se pretvara u informiranje učenika, umjesto da ih se usmjerava na produktivnu fazu u kojoj uče kako primijeniti naučeno u konkretnim životnim situacijama.

4. Promjena sustava ocjenjivanja

Ovih dana čitamo novinske natpise kako se učenici s jednom zaključenom četvorkom u 8. razredu ne mogu upisati u šest zagrebačkih gimnazija s najvišim upisnim pragom zbog inflacije 5.00 superodlikaša o čijoj sam nerealnosti pisala u jednom od nedavnih postova:Hiperinflacija superodlikaša

Opći prosjek na kraju završenog razreda ne otkriva ništa o učeniku, niti nam sugerira područja njegovog interesa ili talenta, niti nam potvrđuje količinu i kvalitetu znanja kojima barata, budući da se kriteriji ocjenjivanja jako razlikuju od škole do škole i vrlo su podložni utjecaju roditelja.

Počevši od ukidanja spominjanog prosjeka, sustav ocjenjivanja treba hitno analizirati i mijenjati jer posljedica ovakve pasivnosti će biti ponovno uvođenje prijemnih ispita u srednje škole koji i nisu loša praksa izuzme li se stres koji predstavljaju za četrnaestogodišnjake.

Zaključak

Od spominjane četiri toče, osnovnih temelja svakog zdravog i uspješnog obrazovnog sustava, je li ijedna predviđena recentnom reformom? Negativan odgovor opravdava samo još jednom epitet kozmetičkih promjena i stvaranja privida kako se nešto događa.

Podijeliti učenicima tablete i pozivati se na nejasne promjene kroz koje će učenici navodno učiti za život dodatno je zamračivanje ionako tmurne i pesimistične atmosfere. No mladi i pametni vide i glasno ukazuju, a nadležni ih iz nekog razloga ne žele čuti, a kamoli poslušati. Stoga ovi prvi odlaze. Može li im se zamjeriti što odlaze tamo gdje je netko ipak zainteresiran za njihovo mišljenje? Naša "zemlja (ne)znanja" ostaje pak i dalje u mrklom mraku i gluhoj tišini napuštenog dijela svemira. Jezivo, zar ne?

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.