Blogosfera Škola za 5

Produžna nastava - kazna za učenike ili nastavnike

Izmjenom Zakona o odgoju i obrazovanju od 12. prosinca 2014. godine uvedena je produžna nastava, koja se pak od ove školske godine više ne zove tako nego - dopunska nastava.
Objava 16. lipnja 2017. 0 komentara 1519 prikaza
Foto: Duško Jaramaz, VL
Foto: Duško Jaramaz, VL
Dopunska nastava u lipnju

Izmjenom Zakona o odgoju i obrazovanju od 12. prosinca 2014. godine uvedena je produžna nastava, koja se pak od ove školske godine više ne zove tako nego - dopunska nastava.

Da se prisjetimo: do 2014. godine učenik koji bi imao na kraju nastavne godine zaključene jednu ili dvije negativne ocjene (oni s tri ili više padaju razred) bio bi upućen na popravni ispit. Postojala su tri popravna ispita/roka tijekom ljeta (krajem lipnja, početkom srpnja i krajem kolovoza) na kojima je učenik do početka nove školske godine mogao popraviti negativne ocjene.

Uvođenje produžne nastave donijelo je novost u obliku dodatnih satova koje je predmetni nastavnik koji je učeniku zaključio negativnu ocjenu dužan odraditi s učenikom tijekom lipnja i početkom srpnja, odnosno po završetku nastavne godine. Nakon dopunske nastave predmetni nastavnik odlučuje zadovoljava li učenik sada kriterije za prolaznu ocjenu ili ipak treba krajem kolovoza polagati popravni ispit.

Ovakav jedinstven obrazac za sve škole, od osnovnih, preko srednjih strukovnih i gimnazija donio je mnogo nedoumica i pokazao se površnim rješenjem iz više razloga:

1. Spominjani Zakon primjerice propisuje kako nastavnik mora "odraditi minimalno 10, a maksimalno 25 sati dodatne nastave", no nigdje nije propisan broj sati ovisno o predmetu. To je prepušteno na odluku nastavniku, Učiteljskom ili Nastavničkom vijeću i razlikuje se od škole do škole.

2. Ukoliko učenik i nakon dopunske nastave ne zadovolji kriterije koji bi mu osigurali prolaznu ocjenu ostaje mu samo jedan ispitni rok za popravak (u prijašnjem modelu ih je imao tri).

3. Nedoumice oko toga trebaju li satovi dodatne nastave predmetnom nastavniku koji ih održava biti i dodatno plaćeni kao prekovremeni rad i dalje ostaju neriješene. Već 2014. godine oglasio se po tom pitanju Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjem školstvu s jasnim stavom izraženom u otvorenom pismu tadašnjem ministru Vedranu Mornaru kako bi taj prekovremeni rad trebao zaista biti i dodatno plaćen, no dogovor oko toga nikada nije postignut: Otvoreno pismo ministru.  

Kako ministarstvo po tom pitanju ipak osjeća svojevrsnu "krivicu" pokazuje i rješenje od ove godine kojim se nespretno pokušava dobiti "i ovce i novce". Donesena je naime odluka kojom nastavnik koji održava dopunsku nastavu treba biti novim godišnjim zaduženjem (koje se izdaje u rujnu za narednu školsku godinu) u obliku aneksa ugovora rasterećen "ostalih poslova" u vrijeme održavanja dopunske nastave.

Što to konkretno znači? Ako je dotični nastavnik razrednik, on te godine neće pisati svjedodžbe niti evidenciju u e-maticu?

4. Pitanje svrhovitosti dopunske nastave za učenike postavlja se u onom trenutku kada krenemo analizirati kriterije ocjenjivanja. Recimo da su oni u osnovnoj školi neslužbeno puno blaži, pa tako učenik koji dio gradiva nije savladao niti neće biti upućen na dodatnu nastavu. Ukoliko pak učenik cijele nastavne godine zaista nije ništa radio i redao jedinicu za jedinicom, može li on realno cjelogodišnji nerad i neznanje nadoknaditi u nekoliko dodatnih sati i preslikava se njegov nerad tada na leđa profesora koji mu je dužan davati besplatne instrukcije tijekom lipnja??

Ovakav zajednički obrazac oko pitanja ispravka negativnih ocjena svakako zaslužuje puno detaljniju razradu te provedbu u praksi u suglasju sa specifičnim zahtjevima škole koju učenik pohađa. 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.