Blogosfera Škola za 5

Roditeljski strah od cijepljenja djece

Unatrag nekoliko godina sve više roditelja u svijetu ali i kod nas odustaje od cijepljenja djece. Njihovi razlozi su strah od popratnih pojava cjepiva, među kojima je najrašireniji strah od pojave autizma. Koliko su današnja cjepiva sigurna i je li roditeljski strah od cijepljenja djece opravdan?
Objava 07. kolovoza 2018. 2 komentara 1481 prikaza
Večernji list, arhiva
Večernji list, arhiva
Je li roditeljski strah od cijepljenja djece opravdan?

 

Prednosti i značenje cijepljenja

Prateći povijest medicine stoljećima unatrag, otkriće cjepiva protiv zaraznih (nekada smrtonosnih bolesti koje su se javljale u pandemijama) i procijepljenost populacije medicinsko je otkriće kojim je do sada spašeno najviše života. Iza cjepiva slijedi otkriće antibiotika.

Ovisno o geografskoj zastupljenosti zaraznih bolesti i njihovoj rasprostranjenosti među prisutnom populacijom svaka država izrađuje svoj Nacionalni program obaveznog cijepljenja. Iako je i u samom nazivu istaknuta riječ obavezno cijepljenjevećina zapadnih demokracija daje roditeljima pravo da odustanu od te prakse. S druge strane se ipak upozorava da pad procijepljenosti protiv određene bolesti smanjuje kolektivni imunitet zbog kojeg ponovno dolazi do pojava bolesti na koje smo već i zaboravili. Primjerice, procijepljenošću iskorijenjene ospice pojavile su se unatrag nekoliko godina najprije u Americi, a zatim i u Europi: Rumunjska, Srbija, Slovenija, Hrvatska... Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) tijekom epidemije u Rumunjskoj koja je zahvatila dvanaest tisuća ljudi, njih 45 je umrlo (među njima 39 necijepljenih beba do tri godine starosti).

Cijepljenjem se dobiva trajni imunitet čija sigurnost varira od 93-97% potpune zaštićenosti od određene bolesti. U slučaju pojave ili epidemije najugroženija je necijepljena populacija, dok se kod cijepljenog djeteta ili odraslog čovjeka bolest također može pojaviti (0.4% pojavnosti), ali sa puno blažim simptomima.

 

Cijepljenje u Hrvatskoj

16. srpnja 2018. godine donesen je novi Trogodišnji program obaveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj  za period od 2019. - 2021. godine, koji se od dosadašnjeg razlikuje po uvođenju novog cjepiva protiv pneumokokne bolesti. Ovaj program propisuje obavezno cijepljenje djece i mladeži protiv sljedećih zaraznih bolesti: difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, ospica, zaušnjaka, rubeole, tuberkuloze, hepatitisa B, bolesti izazvanih s haemophilus influenzae (gripe) tipa B i pneumokokne bolesti.

To je prevencija od ukupno jedanaest zaraznih bolesti. Za većinu njih cijepljenje se odvija u dvije ili čak tri sesije (nadocjepljivanje) s određenim vremenskim intervalima.

Upravo zbog izbjegavanja učestalog odlaska liječniku i straha od injekcije kod djece krenulo se s takozvanim kombiniranim ili koktel cjepivima, gdje se u jednoj dozi nalazi cjepivo protiv tri ili čak šest zaraznih bolesti. U Hrvatskoj je u uporabi tek jedno 6 u 1 kombinirano cjepivo (Infarix Hexa, proizvođača GalaxoSmithKline, a u promet je pušteno nakon odobrenja Paul Ehrlich instituta iz Njemačke), a sadrži cjepivo protiv difterije, tetanusa, dječje paralize, hepatitisa B i H, te influenze tipa B. 

Što se tiče kombiniranog 3 u 1 cjepiva, kod nas se koristi: Di - Te - Per cjepivo (difterija, tetanus i pertusis/ hripavac), te Mo - Pa - Ru cjepivo (ospice, zaušnjaci i rubeola).

Upravo ta kombinirana cjepiva izazivaju puno nedoumica kod roditelja, posebice Mo - Pa- Ru ( drugi naziv MMR cjepivo).

 

(Neo)pravdani strah od popratnih pojava i enigma autizma

Kada kupujemo bilo koji lijek u ljekarni, pa čak i onaj koji je dostupan bez liječničkog recepta, u priloženoj uputi se nalazi upozorenje o mogućim nuspojavama. Iluzorno je dakle za očekivati da nešto što se ubrizgava intramuskularno može biti patentirano bez ikakvih popratnih pojava. One najčešće i najblaže su povišena temperatura i razdraženost djeteta kroz nekoliko sati ili dana. No iako upute priložene uz cjepivo upozoravaju, doduše u vrlo rijetkim slučajevima, vrlo ozbiljne i po život opasne nuspojave poput anafilaktičkog šoka, niti jedna popratna pojava nije izazvala kod roditelja toliko straha i toliko teorija zavjera kao ona o mogućem autizmu kao posljedici cjepiva (koji se, usput rečeno ne nalazi na popisu nuspojava niti jednog cjepiva do sada puštenog na tržište).

Cjepivo koje se najviše okrivljuje, ali i propituje je Mo- Pa - Ru cjepivo koje kod nas posljednjih godina dolazi pod nazivom Priorix, a proizvođač je belgijski GlaxoSmithKline.

Ovu trovalentnu dozu protiv ospica, zaušnjaka i rubeole dijete prvi puta dobiva s navršenih dvanaest mjeseci, a drugo docijepljivanje prema postojećem kalendaru cijepljenja ide prije polaska u školu. 

Brojni su komentari roditelja, amaterski, ali i stručni članci napisani na temu rasprave uzrokuje li ovo cjepivo autizam. Istraživanja koja su provedena i sa svrhom dokazivanja, ali i opovrgavanja ove tvrdnje za sada ne dokazuju ništa. Činjenica jest da do sada ipak nije provedeno niti jedno vjerodostojno istraživanje dovoljno dugog roka praćenja koje bi pokazalo vezu između cijepljenja i pojave autizma. 

Pri tome ne smijemo zaboraviti da medicina još uvijek nije otkrila pravi uzrok spominjane bolesti čija pojavnost je u zadnjih nekoliko godina u znatnom porastu. Čak niti simptomi nisu jasno definirani, radi se tek o poznavanju širokog spektra simptoma koji se preklapaju u svojoj osnovnoj jezgri neuro - kognitivnog zaostajanja u razvoju. Nije stoga niti čudo da takva još uvijek poprilično mistificirana bolest izaziva brojne kontroverzne stavove i teorije zavjere, ali i strah kod roditelja zbog njezinog neistraženog uzroka a učestale pojavnosti.

Utvrđene činjenice

1. Simptomi autizma postaju jasno izraženi tek oko prve godine djetetovog života, a to je upravo identična dob oko koje i dijete prima sporno cjepivo. Iskusan roditelj ili pedijatar kojemu je dijete dato na promatranje duže vrijeme detektirat će ih i mnogo ranije, čim dijete počinje, odnosno u slučaju oboljenja ne počinje uspostavljati kontakt očima ili ne reagirati na zvučne podražaje sugovornika.

2. O suodnosu Mo-Pa-Ru cjepiva i pojavnosti autizma počelo se u Hrvatskoj  intenzivno govoriti tek nakon uvođenja Priorix cjepiva. Prije je identično cjepivo proizvodio Imunološki zavod u Zagrebu (također kombinirano trovalentno). Također se nameće potreba propitivanja kvalitete cjepiva i njegovog roka trajanja, jer kao jedna od najnerazvijenijih država Europske Unije skloni smo (a u korist pojedinaca ili njihovih lobija koji se stavlja ispred interesa većine) uvoziti svašta.

3. U viralnom okruženju postoje brojni forumi i grupe na kojoj se okupljaju roditelji djece oboljele od autizma. Velik broj njih je i prije navršene prve godine djetetovog života uočavao i detektirao određene probleme kod svoje djece: bolesti ili poteškoće uzrokovane traumom pri porodu, alergijske reakcije na određenu hranu, preosjetljivost i sklonost određenim bolestima, nasljedne bolesti, usporena motorika ili razvoj govora... no nakon spornog cijepljenja su sve poteškoće (koje se nakon te dobi ili jesu ili čak nisu pronašle u simptomima autizma) pripisali kao nuspojavu cjepiva.

4. Nedovoljna ili nepotpuna komunikacija između roditelja i pedijatra u kojoj su roditelji dužni istog obavijestiti o svakoj primijećenoj poteškoći u razvoju djeteta, kako bi se eventualno zauzeo individualizirani pristup kalendaru cijepljenja (moguće odgode ili potpuno izbjegavanje pojedinog cjepiva ako djetetova anamneza to zahtjeva).

5. Činjenica da kombinirana cjepiva imaju mnogo veću mogućnost popratnih pojava, pogotovo u situaciji ako je dijete opterećeno preosjetljivošću ili neadekvatnim imunitetom u trenutku cijepljenja u odnosu na jednovalentna cjepiva kojima se ubrizgava isključivo jedan uzročnik.

6. Neinformiranost populacije zbog koje se stvara strah od cijepljenja, te potreba za edukacijskim pristupom demistifikaciji cjepiva (naslovi poput: Cijepljenje - novi način genocida, Štetne tvari; aluminij, živa, stanice umrlih fetusa prisutni u cjepivima... i slično koji nemaju adekvatnu znanstvenu podlogu uveliko pridonose strahu i odustajanju od redovitog cijepljenja.) Potreba za razvojem medijske pismenosti u svrhu prepoznavanja stručnih, amaterskih ili čak namjerno plasiranih (dez)informacija na spominjanu temu.

Zaključak

Nama su danas epidemije zaraznih bolesti od kojih ljudi umiru apstraktne, pa samim time i cjepivo doživljavamo kao nešto reda radi, a ne od životne važnosti. No usporedbe radi s vremenom u kojem su cjepiva nastajala: Zamislimo bolesnika koji umire od karcinoma i netko mu ponudi spasonosno cjepivo. Bi li dotični razmišljao o popratnim pojavama?

Što se pak tiče spekulacija o zaradi farmaceutske industrije, treba voditi računa kako je istima profit od liječenja puno veći nego od prevencije. Shodno tome, farmaceutima bi dakle trebala biti u interesu neprocijepljenost populacije koju će jednog dana liječiti skupim lijekovima.

Povežimo te dvije činjenice uz cijepivo patentirano kao zaštita od HPV virusa čiji pojedini sojevi kod žena uzrokuju upale koje potencijalno vode karcinomu maternice.

Koji je interes farmaceuta: prodati više jeftinih cjepiva ili kasnije skupih citostatika?

Koji je interes pojedinca, klijenta (u ovom slučaju klijentice): riskirati nuspojave ili život?

Ovaj primjer HPV cjepiva primjenjiv je i na sva ostala.

 

 

 

  • Drass79:

    Nema opravdanja za necijepljenje djece; roditeljima koji to zaobilaze treba udariti po džepu, jer svoju djecu očito ne vole...

  • noxxy:

    Ako je Program cijepljenja OBAVEZAN, kako je moguće da ga se netko ne pridržava?