Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Škola za 5

Sezona školskih natjecanja je počela

Trenutno je u školama sezona natjecanja koja počinje krajem siječnja najprije školskom razinom, zatim županijskom i završava u travnju ili svibnju državnom razinom. Natjecanja bi trebala djelovati motivirajuće na učenike, no često su izvor frustracija, kako za učenike tako i za njihove mentore koji ih pripremaju. Kako to u svakodnevici izgleda, koja je količina vremena i truda potrebna za zapaženi rezultat, te kakva su pitanja s kojima se učenici susreću?
Objava 19. veljače 2019. 0 komentara 1085 prikaza
Foto: pexels.com
Foto: pexels.com
Kakvi zadaci očekuju učenike na natjecanjima?

Nedavno sam na portalu sarajevo.ba pronašla odličan tekst nastavnice Selme Karić iz susjedne Bosne i Hercegovine koja u svom blogu opisuje identičnu situaciju u koju zapadnu najbolji učenici i u hrvatskim školama: Odlični učenici se razvlače na sve strane. Povuci ih tamo, povuci ih ovamo. Trebaju ovome, trebaju onome. Dobri iz fizike, dobri iz matematike, odgovorni za školske priredbe, dobri u sportu... Svaki nastavnik se pretvori u lovca na talente. Djeca ne mogu niti jednom nastavniku reći da to ne mogu, niti da im je to naporno. Roditelji se također ustručavaju, a i drago im da im je dijete tako dobro u svim oblastima.

Koja je motivacija? Koja je korist? Motivacija je ocjena koju će dobiti kao nagradu od svakog predmetnog nastavnika, toliko oni mogu da nagrade. Ali takvoj djeci petice nisu nešto što tako trebaju da love. Rijetka, skoro nikakva, takmičenja imaju budžet koji će biti usmjeren na nagrade za postignute rezultate. Nagradu u vidu diplome na kojoj redovno nešto pogriješe, sendvič i sokić za cijeli dan, dva, tri koliko borave na nekom takmičenju i smotri. Žalosno, ali istinito. Dobiju neku knjigu, koju su već pročitali ali sada s posvetom.

Takvi učenici cijelo proljeće ne znaju šta bi prije. Imaju redovnu nastavu s koje sve i da mogu ne žele izostajati, jer to gradivo im treba za testove i zaključne ocjene. Žele da stignu sve ono što prosječni učenici rade to vrijeme dok se oni pripremaju za takmičenja. Postoje dodatne nastave, ali nisu ni one dovoljne da pripremite učenike za sva takmičenja. I u svakoj školi vam je isto, po sistemu imamo pet učenika koji su najbolji u svim oblastima u kojima se takmičimo i sada ćemo njih opteretiti. Oni su sigurni, oni uvijek pobjeđuju, donose medalje, diplome, trofeje Školi, ostali neka uče. Djeca iscrpljena, nastavnici moraju da stignu sve redovne časove i dodatne, online instrukcije, svoje slobodno vrijeme, svoje vikende koje nisu proveli sa svojom porodicom nego su vodili učenike na takmičenja...

Nedostatak vremena za kvalitetnu pripremu učenika

Razlog ovakvoj nervozi zbog natjecanja leži u raštrkanosti nastavnih programa i opširnosti gradiva svakog pojedinog predmeta. Učenik se zbog toga ne stigne posvetiti predmetu koji ga zanima u onoj mjeri koju zadaci na natjecanjima zahtijevaju. Ukoliko se pak posveti jednom predmetu, zaostane u svim ostalima jer gradivo i brzina njegove obrade su neumoljivi.

Nastavnik za rad s nadarenim ili posebno motiviranim djetetom ima na raspolaganju redovne školske satove na kojima ne ostaje vremena koje bi se moglo posebno posvetiti nadarenima, budući da većina ne može takav tempo pratiti, a tu su još i učenici s individualiziranim programima i onima uz prilagodbu. Jedan sat dodatne nastave, ako ga nastavnik uopće ima u svom zaduženju dostaje tek da se prođu zadaci s prošlogodišnjih natjecanja kako bi se uočio njihov princip i način rješavanja. Isti zadaci se ne ponavljaju. Svejedno, od nastavnika se očekuje da svake godine pripremi barem jednog učenika koji će svoju školu predstavljati na županijskoj razini.

Iz ovoga postaje vidljiv problem neprilagođenosti našeg školskog sustava. Univerzalni pristup (svima jednako) ne daje dobre rezultate. Unatrag nekoliko godina pažnja se posvećuje učenicima s posebnim potrebama, dok nadareni ostaju u vakuumu “snađi se sam” o čemu sam već pisala u tekstu:Zašto nam se daroviti učenici dosađuju u školi?

Upravo iz tog razloga do državne razine natjecanja iz pojedinog predmeta stižu učenici koji se tim predmetom bave  izvan škole; uključeni su u neko društvo ili klub.

Razine natjecanja

Kao što sam već spomenula, prva razina natjecanja odvija se u školi. Međusobno se natječu mahom odlični učenici koji sudjeluju na natjecanju iz više predmeta što niti sami nastavnici ne smatraju dobrim. Iz razloga koje sam već navela, učenik se, ukoliko želi ostvariti zapaženi uspjeh mora posvetiti isključivo jednom predmet, eventualno u obzir dolaze dva srodna poput matematike i fizike.

Često se dogodi da učenik zbog svog uspjeha na školskoj razini bude pozvan na županijsku iz više predmeta. Takav učenik na županijskoj razini ostvaruje osrednji rezultat, jer nije imao dovoljno vremena pripremiti se za dva ili više predmeta istodobno. Županijska razina već zahtijeva potpunu posvećenost i uronjenost u predmet. Što se tiče često kritizirane težine zadataka, treba uzeti u obzir da oni služe tomu kako bi se među najboljima izdvojili najbolji.

I sami nastavnici prigovaraju da su pitanja preteška i očekivanja nerealna. Za ovakav način rada kakav se danas primjenjuje u školama “svi uče sve” jesu, no u idealnim okolnostima veće izbornosti zadaci ne bi predstavljali poseban problem. Kada problem sagledamo iz perspektive da je učenik u pojedini predmet uronjen, bavi se njime po dva, tri dodatna sata u školi, u slobodno vrijeme čita i sam proučava tu tematiku, onda bi standardna pitanja koja se pojavljuju na natjecanjima bila za njega tek malo zahtjevniji zadatak. 

Evo nekih primjera zadataka s različitih razina natjecanja:

(zadaci su preuzeti iz Arhiva natjecanja i smotri Agencije za odgoj i obrazovanje)

1. Matematika, 8.razred, županijska razina

Na jednom od dva usporedna pravca nalazi se 8 točaka. Koliko je točaka na drugom pravcu ako sve točke zajedno određuju 640 trokuta?

2. Hrvatski jezik, 7.razred, školska razina

Prepiši iz rečenice imenicu koja je po obliku u jednini:

Sve je drveće ogoljelo, suhi su listovi otpali s grana i šuštali pod njegovim nogama dok je hodao povijenih leđa slijedeći lisičje tragove.

3. Geografija, 4.razred gimnazije, županijska razina

Ime najplodnijeg dijela Sjeverne Dalmacije (kraj u zaleđu Zadra) je _____________________________. Zajednički naziv za plodne udoline ispunjene debelim slijedom sedimenata eocenske starosti u kojima se izmjenjuju lapori i glineni škriljavci s pješčenjacima i vapnenjačkim konglomeratima je __________________ .

4. Povijest, 3.razred gimnazije, državna razina

Pozorno pročitajte dio izvornog povijesnog teksta i odgovorite na pitanja.

Povijest svih dosadašnjih društava je povijest klasnih borbi. Slobodan čovjek i rob, patricij i plebejac, barun i kmet, esnafski majstor i kalfa- ukratko, ugnjetač i ugnjetavani stajali su jedan prema drugom u stalnoj suprotnosti, vodili neprekidnu, čas skrivenu, čas otvorenu borbu - borbu koja je uvijek završavala revolucionarnim preuređenjem cijelog društva ili zajedničkom propašću klasa koje su se borile. (…) Komunisti s prijezirom odbijaju kriti svoje poglede i namjere. Oni izjavljuju otvoreno da se njihovi ciljevi mogu postići samo nasilnim rušenjem čitavog dosadašnjeg društvenog poretka. Neka vladajuće klase drhte pred komunističkom revolucijom. (…) Proleteri svih zemalja, ujedinite se!

A. Navedite naziv spisa kojem je navedeni tekst sastavni dio. ___________________________________________________

B. Koje je godine taj spis objavljen? _____________________________

C. Koji je papa u poslanici Rerum novarum (O novim stvarima) progovorio o radničkim problemima, zalažući se za ljudsko dostojanstvo, socijalnu pravdu, pravo radnika na udruživanje, istovremeno izrazio i osudu socijalističkih /marksističkih ideja? _________________________________

5. Biologija, 8.razred, državna razina

U dvije epruvete (A i B) stavljene su jednake količine laktoze (5 mL) i laktaze (0,5 mL). Epruveta A je postavljena na 37°C, a epruveta B na 15°C tijekom 10 minuta. Kolika je količina glukoze u epruveti B u odnosu na količinu glukoze u epruveti A nakon 10 minuta?

a) niža jer se aktivno mjesto na enzimu denaturira na ovoj temperaturi

b) jednaka jer promjena temperature ne utječe na razgradnju laktoze

c) niža jer je zbog niže temperature sporije djelovanje enzima na supstrat

d) jednaka jer su obje epruvete sadržavale istu količinu laktoze i laktaze

e) viša jer je enzimska aktivnost veća pri nižoj temperaturi od tjelesne

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.