Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Škola za 5

Zašto MZO ne potiče učenje stranih jezika?

26. rujna obilježili smo, kao i svake godine u školama, raznim radionicama i projektima Europski dan jezika. Prema odluci Vijeća Europe, dan je to kada se naglašava bogatstvo europske višejezičnosti. Red je onda i spomenuti kako naše školstvo uz blagoslov resornog ministarstva iz godine u godinu sve više zatire višejezičnost u našem obrazovnom sustavu te time našim učenicima znatno smanjuje mogućnost obrazovne, a kasnije i poslovne mobilnosti.
Objava 28. rujna 2021. 1 komentara 2491 prikaza
Schutterstock
Schutterstock
Znanje starnih jezika osigurava obrazovnu mobilnost i povećava konkurentnost na tržištu rada. Zašto naše resorno ministarstvo zanemaruje tako važne činjenice?

 

Ministarstvo nema sluha niti za apel struke niti za europske preporuke po pitanju obrazovanja

Na inicijativu Hrvatskog društva učitelja i profesora njemačkog jezika te Hrvatske udruge profesora francuskog jezika 29. ožujka 2019. godine u Ministarstvu znanosti i obrazovanja započeto je znanstveno-stručno savjetovanje o učenju i poučavanju stranih jezika. Tom prilikom doneseni su zaključci i konkretni prijedlozi kako poboljšati slabe točke po pitanju učenja stranih jezika u našem obrazovnom sustavu. Dvije godine nakon toga ministarstvo nije poduzelo ništa.

U svibnju 2021. godine povodom obilježavanja Dana Europe ponovno gore navedene udruge organiziraju međunarodni okrugli stol pod naslovom Znanje stranih jezika – zajednička europska vrijednost. Unatoč renomiranim domaćim i stranim govornicima (veleposlanik SR Njemačke dr. Robert Klinke, veleposlanik Republike Francuske Gaël Veyssiere, predstavnica Europske komisije iz Glavne uprave za obrazovanje, mlade, kulturu i sport Kristina Cunnigham) naš ministar dr. Radovan Fuchs nije se odazvao pozivu sudjelovanja na ovoj konferenciji. Umjesto njega, prvom dijelu izlaganja nazočio je g. Tomislav Paljak, državni tajnik iz resornog ministarstva, koji se u određenom trenutku ispričao drugim obvezama i napustio konferenciju daleko prije njezinog kraja.

Sustavno zatiranje višejezičnosti u našem obrazovnom sustavu

U svojoj sam školi i ove godine organizirala projekt vezan uz obilježavanje Europskog dana jezika. Učenici su, između ostalog, anketirali članove svoje obitelji o jezicima koje su učili u školi. Saznali smo tako da je većina djedova i baka današnjih osnovnoškolaca učila tijekom svog obaveznog školovanja dva strana jezika.

A danas? Danas imamo situaciju da nam u cijeloj Republici Hrvatskoj svega 85 učenika prvog razreda osnovnih škola uči francuski jezik. Danas imamo situaciju da jezična gimnazija u glavnom gradu po drugi put raspisuje natječaj za prof.njemačkog jezika jer na prvi natječaj nije stigla niti jedna molba.

Možemo li onda govoriti o višejezičnosti u našem obrazovnom sustavu?! Možemo, ali jedino u kontekstu sustavnog zatiranja iste. Naime, ako nam 90,5 % učenika prvih razreda osnovnih škola uči engleski jezik, onda možemo govoriti samo o primatu jednog stranog jezika u našem obrazovanju, nikako o višejezičnosti.

Nitko ne osporava važnost engleskog jezika. Naprotiv, podrazumijeva se njegovo poznavanje za snalaženje u svijetu obrazovanja i zapošljavanja. No s obzirom na neke naše geografske uvjetovanosti o kojima ću govoriti kasnije, poznavanje samo engleskog kao stranog jezika nije niti približno dovoljno.

Tome treba pridodati i činjenicu stalne medijske izloženosti engleskom jeziku zbog čega stručnjaci iz područja jezične pedagogije naglašavaju kako bi svoje obrazovanje na području stranih jezika učenici trebali započeti nekim drugim stranim jezikom, a zatim nadograđivati engleskim u kasnijoj dobi školovanja.

Zašto nam je višejezičnost važna?

Na spominjanom okruglom stolu govorili su i stručnjaci koji prate trendove zapošljavanja. Naglasili su pritom nekoliko djelatnosti kojima već godinama kontinuirano nedostaje radne snage koja osim engleskog govori barem još jedan strani jezik. Tu se prije svega radi o djelatnicima iz područja turizma i to kroz cijelu vertikalu, od konobara do upravitelja hotela. Nadalje, tu je ekonomija koja je kroz sve segmente, od trgovine do bankarstva povezana s tvrtkama iz njemačkog i talijanskog govornog područja. (Ovdje moram spomenuti kako je prije nekoliko godina odlukom našeg ministarstva ukinut drugi strani jezik u ekonomskoj školi).

Spomenuti su i promet i građevina, djelatnosti u kojima također nedostaje djelatnika s poznavanjem stranih jezika u profilima od srednje do visoke stručne spreme. Tu je još medicina i dentalna medicina. Ne samo zbog odlaska na rad ili praksu u zemlje njemačkog govornog područja, nego i brojne stručne literature koja se nudi baš na tom jeziku.

Kako izgleda višejezičnost u našem obrazovnom sustavu?

Kao što sam već spomenula 90,5% učenika od 1. razreda osnovne škole uči engleski jezik (a spomenula sam i zašto je to iz perspektive struke i jezične pedagogije krivi pristup). Ostalih 9,5% uči njemački, talijanski, španjolski, mađarski …

Učenici u 4. razredu osnovne škole dobivaju mogućnost učenja drugog stranog jezika što bi bila odlična perspektiva kada bi i drugi strani jezik imao status obaveznog, a ne izbornog predmeta. Naime, status izbornog predmeta znači da je taj jezik obavezno u zadnjim satovima nastave, ili što je još gore, zbog loših prostorno-organizacijskih uvjeta u školama, učenici na nastavu stranog jezika dolaze u suprotnu smjenu od redovne nastave. Takvim načinom su diskriminirani prije svega učenici koji putuju pa nemaju mogućnost dolaska u suprotnu smjenu, ali i sam predmet. Sve zajedno rezultira ispisivanjem učenika s izborne nastave i kontinuirano sve manjim brojem učenika koji osnovnu školu završavaju s određenom razinom znanja dvaju stranih jezika.

Loša politika višejezičnosti nastavlja se i tijekom srednjoškolskog obrazovanja. Obavezu učenja dva strana jezika imaju samo jezične i opće gimnazije, a od srednjih strukovnih škola jedino one ugostiteljsko-turističkog usmjerenja, te Zrakoplovna tehnička škola.

U sklopu Zagrebačkog sveučilišta mogućnost učenja/usavršavanja bilo kojeg stranog jezika struke osim engleskog nude samo tri fakulteta: Medicinski, Pravni i Ekonomski. Filozofski fakulteti bilježe pak unatrag nekoliko godina nedostatak kandidata za studij njemačkog, talijanskog i francuskog jezika čija je direktna posljedica deficitarnost kadra osposobljenog za podučavanje ovih jezika. I tu zatvaramo krug zatiranja višejezičnosti u našim školama.

U čemu zakidamo naše učenike?

Prije pune dvije godine resornom ministarstvu je struka stavila na stol detaljno razrađen nacrt rješenja ovog problema. Ministarstvo nije reagiralo!

Ne samo sramotno, nego i nezamislivo inertno i nezainteresirano iz perspektive europskih zemalja koje svakih nekoliko godina samoinicijativno rade studije nakon kojih cijele obrazovne sustave prilagođavaju recentnim potrebama koje diktira tržište rada.

Naši učenici (kojima je materinji jezik hrvatski) nipošto se ne mogu uspoređivati s učenicima čiji je materinji jezik engleski, talijanski, njemački, francuski … Zašto? Hrvatski jezik ne govori se nigdje osim u Hrvatskoj. Ne bi čudilo da mali Englezi ne uče niti jedan strani jezik kad ionako ostatak svijeta uči njihov jezik. Također bi si i Njemačka u svom obrazovnom sustavu mogla priuštiti samo engleski kao jedini strani jezik, budući da najveći broj stanovnika Europe govori njemački kao materinji jezik, no oni itekako uče europske jezike.

Mi se, kao površinom, brojem stanovnika (a i nepoznavanjem našeg jezika od strane ostalih građana svijeta) mala zemlja, moramo otvarati svijetu učenjem stranih jezika. Engleski tu nije dovoljan. Nepoznavanjem stranih jezika uskraćujemo našim učenicima obrazovnu mobilnost, iskustva stjecanja stručnog obrazovanja i prakse u zemljama i institucijama Europe, te znatno smanjujemo mogućnost konkurentnosti na tržištu rada.

Čemu služi obrazovanje ako ne pripremi za profesionalni život? Stoga još jednom, kao struka apeliramo na nadležne institucije da u što kraćem roku osiguraju našim učenicima ravnopravno sudjelovanje u zajedničkom europskom prostoru obrazovanja, mobilnosti i radne konkurentnosti.

  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Zvir Zvirek:

    Negkak, za peldu, Hrvatje bi se mogli začeti vučiti jenoga njem stranjskoga jezika - Kajkavskoga, brale.