Blogosfera Marginalije

John Milton i Areopagitica- vatrena riječ u zaštiti slobode tiska

Cenzura uništava pisca; on mora svoj trud nositi čovjeku koji stoji niže od njega i moliti tog čovjeka za dopuštenje za dopuštenje da plod njegovih misli ugleda svjetlo dana. Cenzura uništava znanost kojoj je sloboda potrebna kao zrak životu. Cenzura uništava narod. Cenzura poništava i cenzore.
Objava 12. veljače 2019. 0 komentara 167 prikaza
John Milton (Foto: Wikipedia)
John Milton (Foto: Wikipedia)
Cenzura nije samo nekorisna već i štetna

Djela Johna Miltona, engleskog pjesnika, esejiste, dramatičara, u svojoj cjelini predstavljaju skup duboko zamišljenih dokaza o prirodnim pravima čovjeka, o njegovoj težnji za slobodom. Ovaj osnovni princip Milton zastupa u svim prilikama osobnog, obiteljskog, religioznog i političkog života.

Za one kojima je John Milton možda nepoznanica neka se prisjete Nick Cavea i pjesme Red Right Hand koja je preuzeta iz spjeva Johna Miltona Izgubljeni raj kao što su i mnoge druge pjesme preuzete iz književnosti.

Ogroman utjecaj na Miltonovo tužno raspoloženje imale su i njegove osobne nesreće. Godine 1643. Milton se oženio i brak mu je donio veliku patnju. On je bio već zreo čovjek, a žena mu je jedva izašla iz djetinjstva. On je bio ozbiljan mislilac, a ona odnjegovana u seoskoj slobodi, u bogatom i gostoljubivom domu. Njena obitelj više je naginjala pristalicama kralja, dok je on sam bio pristalica parlamenta. Kao uzrok njihovom neslaganju svakako je služila i ta okolnost što je sedamnaestogodišnjoj ženi bilo dosadno s mužem koji je vječno visio nad knjigom. Plod ovog braka bila je i njegova rasprava o razvodu. Miltona je 1652. godine stigla i nesreća kao posljedica napregnutog rada; oslijepio je i sljepilu pretpostavio oduženje svog „duga pred Bogom“. Unatoč ovoj činjenici Milton nije prestao raditi i izdavati svoje književne i znanstvene radove.

Njegovi politički pogledi izloženi su raspravi, a njegove ideje sto godina poslije propovjedali su Rousseau i Montesquieu. Svi su ljudi, kaže Milton rođeni slobodni. Vlasti, kralj i činovnici trebaju čuvati zakonitost i spokojstvo. Ne postoji niti jedan razlog po kome bi jedan trebao vladati nad drugim.

Dok su Miltonove političke i religiozne ideje izblijedile nakon njihovog razvijanja i izlaganja od strane enciklopedista, njegova znamenita apologija o slobodi tiska nije ni do danas izgubila svoj značaj. Godine 1644. pojavila se njegova Areopagitica, vatrena riječ u zaštiti slobodnog tiska. Cenzura je beskorisna, govorio je Milton. Dobro i zlo izrasli su na jednoj podlozi: okušavši zabranjenu jabuku, prvi ljudi su u isto vrijeme spoznali i jedno i drugo. Izvlačenje novih knjiga nije toliko opasno. Dobar i pametan čovjek moći će upotrijebiti i dobru i rđavu knjigu; glupan se neće naučiti čak ni iz Biblije. Što se tiče mase, nju neće sačuvati od štetnih knjiga nikakva cenzura jer da bi ispunio svoj zadatak trebalo bi cenzor biti pametniji i nepogrešiviji od svih. Cenzura knjiga je besmislena ako se uz nju ne ustanovi i cenzura svih zadovoljstva. Trebalo bi da umukne i glazba i pjesma, trebalo bi da se ustanovi čitav puk cenzora koji bi pratili igre u vrijeme kada bi se mogla napraviti nedopuštena gesta. Cenzura nije samo nekorisna već i štetna. Knjige nisu mrtve stvari; one nose u sebi zrno života kao i duh iz kojeg su izašle. Ubiti knjigu, znači ubiti čovjeka pa čak i gore jer ubica čovjeka ubija samo razumno biće, a ubica knjige ubija sam razum. Cenzura uništava pisca; on mora svoj trud nositi čovjeku koji stoji niže od njega i moliti tog čovjeka za dopuštenje da plod njegovih misli ugleda svjetlo dana. Cenzura uništava znanost kojoj je sloboda potrebna kao zrak životu. Cenzura uništava narod. Cenzura poništava i cenzore, posebno duhovne pošto oni, pribjegavajući nasilju nad protivničkom misli dokazuju da ne vjeruju u djelovanje svojih propovjedi. Aeropagitica završava vatrenim pozivom da se uspostavi sloboda, mati svakog velikog duha.

Miltonov pogled na svijet i cijela njegova epoha našli su svoj pjesnički izraz u njegovoj znamenitoj poemi. Dok teološke i filozofske rasprave, izuzev Aeropagitice čitaju još samo znanstvenici, dotle njegov Izgubljeni raj još uvijek zanima europsku publiku.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.