Blogosfera Speak Up!

Kako pisanje razvija sposobnosti kritičkog razmišljanja

Puno se u Hrvatskoj govori o kritičkom razmišljanju, ali ne čujem da itko spominje kako je pisanje prirodan alat za njegovo razvijanje.
Objava 28. ožujka 2019. 0 komentara 463 prikaza
Foto: pexels.com
Foto: pexels.com
Pisanje je razmišljanje na papiru

Pročitam na glas pitanje za esej iz engleskog s neke bivše mature, a maturantica prekoputa mene namršti nos. „A kako da o tome pišem kada nemam o tome nikakvo mišljenje!“ Pitanje glasi: Trebaju li svi primati redovit mjesečni prihod bez obzira na to jesu li zaposleni? A ona je uvjerena da o tome nema što reći.

Pa je pitam: „Što misliš, tko bi tada primao redoviti mjesečni prihod, a da nije zaposlen, i zašto? Kako bi se oni ponašali, što bi radili?“ I krenemo u malo eksplorativno ispitivanje. Nije trebalo dugo prije nego što su isplivala tri argumenta protiv i dva argumenta za.

Pisanje je razmišljanje na papiru

Tražim od maturantice da ideje zapiše na papir i da tamo nastavi sa započetim brainstormingom, gdje popis njenih argumenata, sada s primjerima, počinje rasti. I upravo je to, po meni, jedna od najdivnijih stvari kod pisanja - ono je često transformativni proces kroz koji otkrivamo (ili barem provjeravamo) što mi uopće mislimo o nekoj temi.

Ponekad počinjemo kao tabula rasa, bez ideja i stava, a završimo s nekim potkrijepljenim zaključkom. Drugi put krenemo s jednim uvjerenjem, ali nas proces pisanja i razmišljanja koje ono zahtjeva vodi negdje sasvim drugo. Pisanje je razmišljanje na papiru i pomaže nam da otkrijemo i bolje razumijemo ne samo svijet oko nas, nego i sami sebe.

Jasno pisanje odraz je jasnog razmišljanja

Dok često polaznici u početku ne znaju gdje bi počeli, u svojim tečajevima pisanja s osmašima i srednjoškolcima problem logičkog strukturiranja teksta najčešće je zapravo prvi i najveći problem koji uočim u polaznikovim tekstovima i na tome radimo tijekom cijelog tečaja. Proces pisanja zahtjeva i razvija sposobnost logičkog razmišljanja - u pisanim tekstovima naše ideje moraju biti logički grupirane i povezane, a argumenti logički potkrijepeni - a jake sposobnosti logičkog razmišljanja su preduvjet za jake sposobnosti kritičkog razmišljanja.

Ne može bez konteksta

Kritičko razmišljanje ne može se učiti bez konteksta, a pisanje je disciplina koja ga prirodno koristi i time razvija. Pisanje tjera na analizu i preispitivanje činjenica i prethodnih stavova, odnosno tjera nas na kritičko razmišljanje.

Po prirodi, pisanje zahtjeva da sintetiziramo saznanja koja imamo, analiziramo informacije i preispitamo stavove. Bez tih procesa nije moguće uobličiti tekst te jasno i logički predstaviti i potkrijepiti ideje koje izlažemo.

Kritičko je razmišljanje po najjednostavnijoj definiciji objektivna analiza i vrednovanje nekog predmeta radi oblikovanja mišljenja i zaključka o njemu. Dok pisanjem organiziramo misli i preispitujemo argumente, činimo upravo to.

Kako roditelji mogu koristiti pisanje u djetetovom učenju

Pisani zadaci od učenika traže da si postave pitanja koje su činjenice i što one znače, te da značenje i važnost novih informacija opisuju vlastitim riječima. To nužno zahtijeva stvarno razumijevanje predmeta.

Ali, pisanje se može koristiti kao alat za učenje i bez zahtjevnih pisanih zadataka poput sastava ili eseja. Što se više osjetila koristi u procesu učenja, to se znanje čvršće usvaja - jedno je čuti, drugo čuti i čitati, a treće čuti, čitati i onda zapisivati novo znanje.

Ono što roditelji mogu učiniti jest tražiti od djeteta da kod kuće makar samo u deset minuta rezimira na papir ono što je taj dan naučilo. Taj jednostavan čin osnažit će učenikovo razumijevanje i pamćenje novog gradiva.

Pisanje kao odgovor na bubanje

Puno se u Hrvatskoj govori o kritičkom razmišljanju, ali nisam čula da itko spominje kako je pisanje prirodni alat za njegovo razvijanje. Istovremeno, jako se kritizira bubanje ili štrebanje. Ono ima mjesto u procesu učenja, ali na njega se hrvatsko školstvo po uvriježenom mišljenju previše oslanja.

S druge strane, ne govori se puno o tome koje su alternative bubanju; što napraviti da se napamet naučen sadržaj razumije u širem kontekstu i usvoji. Upravo je pisanje prirodan alat koji se može koristiti u svim predmetima – ne samo jezičnim - za integraciju i kvalitetnije usvajanje novostečenog znanja.

S obzirom na to, i s obzirom na sve to što dobivamo redovitim pisanjem—razvoj kreativnih sposobnosti, alat kojim možemo bolje razumjeti i vanjski svijet i sebe, i jače komunikacijski vještine, između ostalog—šteta je što se u ovdašnjem školstvu više ne koristi.

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.