Blogosfera Speak Up!

Najčešće zablude o učenju stranih jezika

Objava 22. studenoga 2016. 0 komentara 1800 prikaza
Foto: pixabay.com
Foto: pixabay.com
Pixabay

Imam puno posla. Ne mogu naći školu stranih jezika koja mi se sviđa. Imam čudno radno vrijeme. Ne želim se upisati na tečaj sam/a. Ne mogu mačku tako dugo ostaviti samu doma… Nema ništa lakše nego smisliti izgovore. A neki izgovori koji ljudi navode kao objašnjenje zašto ne uče strani jezik su izraz straha koji osjećaju radi neke zablude. Tri su najčešće zablude koje ljudi navode kao razlog zašto ne uče strane jezike. Nemojte da vas jedan od njih koči. 

Zabluda broj 1: Moraš biti talentiran za strane jezike kako bi ih naučio

Ne može se ignorirati činjenica da postoji nešto što se zove “talent” i da ga netko za nešto ima, a netko nema, i što ćemo sad. Ali je kontraproduktivno i apsolutno netočno reći da netko ne može naučiti jezik jer nije talentiran. Učenje jezika, kao i bilo koje drugo učenje, ne svodi se isključivo na talent. Talent će vam ubrzati proces, ali vas sam po sebi neće dovesti do cilja. Za to je potrebno uložiti vrijeme i trud.

Autor Malcolm Gladwell u svojoj knjizi “Outliers” popularizirao je ideju da za izvanredno savladavanje nečega – bilo čega – bio to jezik, bio instrument, za postizanje uspjeha u bilo kojem području, potrebno je uložiti 10,000 sati (tzv. “10,000-hour rule” ili pravilo 10,000 sati). (Inače svima preporučujem knjigu, stvarno je odlična.) Tu tezu ne prihvaćaju svi, ali je princip za nas ovdje bitan. Jer s jedne strane, netko može imati sav talent ovog svijeta, ali ako ništa ne napravi s time, ako ne uloži vrijeme i iskoristi pametno taj dar, na kraju od njega neće imati ništa. S druge strane, onaj tko nema neki poseban talent to može nadoknaditi pametnim tehnikama učenja ili nekim drugim strategijama. Ali će i jedan i drugi morati, za savladati bilo što, uložiti vrijeme. Netko više, netko manje. Niti je moguće uspjeti u nečemu isključivo na temelju talenta, niti je nemoguće uspjeti bez posebnog dara. Ako ste ovo dosad koristili kao izgovor za neučenje stranog jezika, morat ćete tražiti drugi, ovaj ne drži vodu.

Zabluda broj 2: Moraš živjeti “vani” da bi stvarno naučio jezik

Ja sam pola svog života provela u Americi i tamo sam upoznala osobe koje govore tako loš engleski da biste se zaprepastili, bez obzira na to što su tamo živjeli duže od mene. Ovu sam zabludu zapravo mogla zapakirati s prvom, obzirom na komentar koji slijedi. Jer se opet radi o tome koliko vi vremena u učenje uložite. Ja osobno puno više razvijam svoje znanje stranog jezika kada ne putujem, jer kada sam u inozemstvo volim istražiti i proživjeti destinaciju i ništa strukturirano ne učim. Pokupim toga, naravno, ali neusporedivo više naučim kada sjedim u Zagrebu i učim. Ono što dobijete kada idete u inozemstvo učiti jezik je to što se oko vas govori “samo” taj strani jezik. Ali mogu reći iz iskustva da će svi koji su na tečajevima s vama htjeti u slobodno vrijeme govoriti na njima jednostavnijem jeziku (naravno, najčešće engleski), a u učionici ćete raditi isto kao u Zagrebu. 

Internetom je danas moguće biti stalno okružen stranim jezicima. Što preko filmova, serija, online radio stanica i podcasta, raznih aplikacija za učenje jezika, bezbroj foruma, Skype, email, postoji video i audio materijala koliko čovjek poželi, a i mogućnost razgovora s izvornim govornicima. Ako želite oko sebe cijeli dan samo čuti Zulu, možete si to u Zagrebu organizirati. A kada biste u Africi progovorili Zulu, svi bi vam ionako odgovorili na engleskom (nažalost to bude tako).

Zabluda broj 3: Prestar/a sam za učenje jezika

Nekako je opće prihvaćeno da djeca uče strane jezike bolje od odraslih, ali je točnije reći da jezik uče na drugačiji način. Uče ga automatski, bez analize, jednostavno ga upijaju, tome smo svi sigurno svjedočili, dok mi odrasli učimo korištenjem naše sposobnosti apstraktnog razmišljanja, što djeca još nemaju. Naše metalingvističko znanje nam omogućuje da razumijemo i odmah primjenjujemo pravila, i to je jedna prednost na koju ne bismo trebali samo tako odmahivati. Mi ćemo tako jednom čuti – kao banalan primjer, da na engleskom jeziku nastavak “-ed” označava prošlo vrijeme – i moći na bezbroj sličnih primjera to znanje odmah primijeniti (I cooked, he danced, we looked…). Mlađa djeca, s druge strane, tu sposobnost nemaju.

Druge su prednosti koji odrasli imaju u odnosu na djecu kod učenja jezika to što ne moramo učiti nove koncepte, nego samo novi vokabular, i što znamo organizirati i planirati učenje i vježbanje, što znači da smo mi u kontroli.

Djeca i odrasli drugačije uče, ali to ne znači da u nekom trenu postanemo prestari za učenje jezika. Treba samo znati koje tehnike primijeniti za koju dob.  A po meni, glavna prednost koju djeca imaju nad odraslima je njihova spremnost eksperimentirati. Oni se ne boje ismijavanja i, to je nešto što bismo od njih i inače, ali pogotovo kod učenja jezika, stvarno mogli naučiti. Dozvolite si da koji put izgovorite nešto što nekome možda zvuči malo smiješno, šta vas briga. Tečaj jezika uostalom prije svega treba biti zabavan.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.