Blogosfera Od Prevlake do Dunava

Posljednji dan u Skandinaviji

Deseti dan putovanja bio je pomalo kišovit, maglovit, tmuran i siv. Spuštali smo se prema jugu od stockholma do Trelleborga. No, za razliku od prethodnog dana, imali smo obilje vremena i tih 650 km smo prošli sasvim opušteno i uživajući.
Objava 15. lipnja 2018. 0 komentara 148 prikaza
Spomenko Karić
Spomenko Karić
Riddarholmen, Stockholm

Deseti dan putovanja.


U povratku, zadnji dan na skandinavskom poluotoku nismo bili ni blizu kući. Bio je peti dan travnja. 2018. god. Do tog trenutka smo prevalili 4755 km, a pred nama je bilo još cca 3000 km ne računajući nekih 150 km zračne linije koju ćemo prijeći brodom preko baltičkog mora od Švedske do Njemačke obale. Srećom ni ovog zadnjeg dana u Skandinaviji nismo trebali koristiti putno osiguranje koje smo napravili u Eurohercu, ali smo zato i taj dan koristili kao i svaki prethodni, navigaciju iz Šmit electronica koja nas je gotovo savršeno vodila po svim cestama kroz cijelu Skandinaviju 


To jutro smo se probudili ponovo u plusu. Točnije temperatura zraka vani je bila 2C iznad nule. Spakirali smo se i rano krenuli jer bismo inače morali platiti parking pred zgradom gdje smo parkirali.

A onda bismo morali gradskim prijevozom do centra Stockholma koji smo htjeli razgledati. Stoga smo krenuli autom u središte grada i malo sam se opet pogubio jer je u samom centru bila zatvorena jedna ulica zbog radova. Iz tog razloga sam napravio dva puta isti krug i kad sam po treći puta došao na isto mjesto bio sam jako ljut i frustriran i krenuo sasvim trećim, nasumičnim putem, što je u konačnici rezultiralo da smo uspjeli doći do Skeppsbron ulice uz samo obalu starog grada pa sam konačno shvatio gdje smo i uspio se orijentirati. Čak smo pronašli i parking koji sam mogao platiti karticom mojeg tekućeg računa. Za sat vremena parkiranja u srcu starog grada platili smo 36 SEK. To je 27 kn i daleko više za sat vremena parkiranja nego što plaćamo igdje u Hrvatskoj, ali i ovo je prilično jeftino u Stockholmu jer je sat parkiranja na mnogim parkiralištima i duplo skuplji. Zbog toga se nismo dugo zadržavali. Obišli smo samo najuži dio oko kraljevske palače.

Za usporedbu s Hrvatskom, stanovi su ovdje uglavnom u vlasništvu gradskih komunalnih tvrtki koje ih iznajmljuju uz vrlo konkurentne cijene. Dio stanova posjeduju privatne tvrtke i cijene su nešto više ali su bolje opremljeniji i na boljim su lokacijama. Prosječna cijena stana od 50 četvornih metara je oko 450 €. U tu cijenu uključeni su svi potrebni popravci te zamjena uređaja u stanu kao i troškovi vode i grijanja. Struju internet i tv stanari plaćaju sami. Plaće se kreću od 2000 do 4000 €. Ako vam treba namještaj za stan to je najmanji problem jer je namještaj u Švedskoj jeftiniji nego u Hrvatskoj.
Ali zato je hrana ovdje skuplja čak 20 do 30%. Primjerice, najjeftiniji obrok koji sam našao u restoranu ovdje u Stockholmu prije par godina i to po preporuci je bio 100 kn. Ovdje su alkohol i cigarete gotovo luksuz. Alkohol se prodaje samo u specijaliziranim trgovinama, a u kafićima se alkohol ne toči kao što je to u Hrvatskoj. Ovoga puta nismo išli u noćni život, no kada sam posjetio Švedsku prvi puta, prije nekih desetak godina, izlasci su bili limitirani do ponoći, jer diskoteke i lokali koji imaju dozvolu za rad ne rade duže od tog vremena. Oni koji vole bančiti i opijati se odlaze na mini krstarenja brodovima između Stockholma i Helsinkija i ondje mogu uživati u svim porocima. Brodovi su na 7 etaža i imaju sve što srce poželi. Od automata za kockanje, brojnih kafića, restorana i barova, čak i dvoranu za predstave, pa do duty free shopa gdje su alkohol i cigarete jeftiniji. Osvjedočio sam se svojim očima kada sam putovao tim brodovima kako se u tim free shopovima kupuje u neumjerenim količinama kao da je sve besplatno. 
No, ono što mi se osobito svidjelo u Švedskoj je prometna kultura. Doduše, nije to zato što su Švedi kulturan narod, već zato što su kazne strahovito visoke. Ako vas uhvate u alkoholiziranom stanju za volanom odmah ostajete bez vozačke, a potom dobijete plan za godinu dana za testiranje na alkohol i droge, morate ponovo u auto školu i naravno platiti visoku kaznu. "Ponavljači" mogu dobiti i trajnu zabranu vožnje i završiti u zatvoru.  


Švedska je ustavna monarhija, unitarna država s parlamentarnim sustavom vlasti. Ova vlast upravlja narodom koji broji 9.540.065 ljudi i koji žive na površini od 450.295 kilometara kvadratnih. To znači da na svakom kvadratnom kilometru živi 20 ljudi. Od ove brojke, oko 800.000 ljudi živi na užem dijelu Stockholma a na širem čak 2.000.000 ljudi. 
Ovdje u Stockholmu se svake godine izabire i dobitnik Nobelove nagrade iz područja fizike, kemije, ekonomije, medicine i književnosti. 
Grad je osnovan još 1252. za vrijeme švedskog kralja Valdemara, mada se u nordijskim mitološkim pričama tvrdi da grad postoji od ranije. Navodno ga je osnovao plemić Birger (ima titulu jarl koja donekle odgovara grofu) i imao je vodeću ulogu u političkom životu Švedske. 
Sredinom 15. stoljeća Stockholm je bio malo trgovačko mjesto i imao je između pet i šest tisuća stanovnika. 1523. godine raspala se Kalmarska unija u kojoj su bile Danska i Švedska nakon nekoliko bezuspješnih pokušaja, Švedi su konačno postali neovisni. 
U 17. st. Švedska je bila značajna sila i tijekom tridesetogodišnjeg rata je vodila glavnu riječ, i tada se Stockholm razvio kao značajni trgovački centar ali ga je pogodio katastrofalan požar  nakon kojega se grad ponovo izgrađuje. U 18. st kada je apsolutistički  vladao Gustav III, gube političku moć i dio teritorija a on želi Stockholm pretvoriti u kulturni centar. Tada se gradi opera, novi trg i mnoge reprezentativne zgrade.

U 19. stoljeću grad se širi i mostovima se povezuju otoci. Danas je Stockholm jedan od najbrže rastućih gradova koji puno pažnje posvećuje zaštiti okoliša i jedini je grad koji je od EU dobio status "zelene prijestolnice".


Mi smo ovu prijestolnicu napustili prilično rano, kad je promet počinjao bivati sve gušći. Vrijeme je bilo ružno, točnije, maglovito i pratilo nas je gotovo cijelim putem prema jugu. 
Vozili smo prema lučkom gradu Trelleborg na samoj južnoj obali Švedske odakle smo trajektom trebali priječi u Njemačku. Do tamo stali smo usput u tri grada. Prvi je bio Norrkoping koji ima lijepu gradsku vijećnicu.

Ondje sam morao utočiti nešto goriva tek toliko da nam bude dostatno do Njemačke obale gdje ćemo uliti pun rezervoar jer je nafta najjeftinija u Njemačkoj. Cijena litre nafte u Švedskoj je 1,53€.
Stali smo i u Helsingborgu koji ima još ljepšu gradsku vijećnicu. 


Na koncu, zaustavili smo se i u Malmou gdje je i najviši neboder u Skandinaviji. No, njegova posebnost je što je zakrivljen i po tome jedinstven u Europi. 

Došli smo i do obale kako bi vidjeli Oresund most koji spaja obalu Švedske i Danske, točnije gradova Malmo u Švedskoj i Copenhagen u Danskoj.


Napokon, predvečer smo stigli i na sam jug Švedske i skandinavskog poluotoka. Kako smo imali vremena, produžili smo od Trelleborga do 15 km udaljene najjužnije točke Skandinavije. Smygehamn.

Parkirali smo auto i izašli i istog trenutka požalili. Puhao je jak hladan vjetar i odnekud donosio nesnosan smrad kanalizacije. Ali toliko intenzivan da smo trčeći došli do točke na kojoj smo se fotografirali i pobjegli natrag u auto. Međutim, u tih nekoliko minuta koliko smo bili vani, u autu se također nataložio taj nesnosni smrad ali koji je ovdje bio još intenzivniji zbog zatvorenog prostora. Odmah sam dograbio sprej s mirisom i nasprejao obilno unutrašnjost auta. Doslovno smo pobjegli odande glavom bez obzira. 
U luci smo čekali na ukrcaj trajekta koji je kretao iza ponoći. Ono što je tu noć bilo jedino pozitivno, popustila je bol u zubu. Ali, na trajektu, kada sam stao pred ogledalo shvatio sam i zašto je bol popustila. Očito je negdje u zubu popustio kanal pod pritiskom i gnoj iz zuba se iscijedio ispod vilice. Dobio sam lijepu oteklinu na lijevoj strani lica. 


Noć na trajektu je bila neudobna jer smo spavali na stolcima u predvorju gdje je bilo još 20-ak putnika koji su kao i mi tih 6 sati putovanja htjeli uštedjeti nešto novaca. Karta za trajekt nas je koštala 72€ i to bez kabine za spavanje. 
No, nakon svih tortura koje smo do tada prošli i ovo spavanje na sjedečki je bio dio doživljaja koji ćemo pamtiti za ostatak života i prepričavati kao jedan od trenutaka koji su obilježili ovo putovanje. 

Spomenko KarićFoto: Spomenko Karić 1 / 16

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.