Blogosfera Od Prevlake do Dunava

Stockholm: Prvi dan, poslijepodne - šetnja metropolom sjevera

Poslijepodne je počelo veselo već nakon prve prijepodnevne posjete. Nestala mi je Stockholm pass. Bio sam van sebe. Još praktički nisam ništa obišao od turističkih znamenitosti...
Objava 19. studenoga 2018. 0 komentara 290 prikaza
S. K.
S. K.
Smjena straže pred kraljevskim dvorcem.

Nakon obilaska Globe arene krenuo sam lagano pješke prema autobusnom stajalištu "Hop on" busa. Imao sam pola sata hodanja sunčanom Got ulicom kojom su sada već vrvjeli ljudi kao u košnici. Ovdje je sasvim uobičajena slika susretati bicikle na ulici, a biciklističke staze su po cijelom gradu tik uz pješačke. Naravno, da biciklisti imaju i svoje semafore kao i pješaci. Da li je u pitanju ekonomičnost, zdravstveni razlozi ili ekološka osviještenost u svakom slučaju bicikl je ovdje ravnopravno prijevozno sredstvo zajedno sa autobusima na plin ili podzemnom.

Stigoh do autobusnog stajališta i sjedoh na praznu klupicu. Ubrzo je do mene došla simpatična gospođa i upitala stoji li ovdje zeleni "Hop on" autobus. Odgovorio sam potvrdno i ona je sjela do mene i nastavila priču o tome odakle je kamo ide itd. Nakon nekih pola sata čekanja autobusa, prekopavao sam po svojim stvarima i primio svoju Stockholm card usnama da bi mi obje ruke bile slobodne. Pronašao sam papire na kojima sam imao ispisan itinerer za obilazak grada. Pregledao sam sve što me zanimalo i spremio ga natrag. Nakon pet minuta sam posegnuo rukom u džep kako bi izvadio svoju Stockholm pass koja će mi trebati da bih ušao u bus. Međutim nije bila u džepu u kojem sam ju držao. Pregledao sam torbicu, ostale džepove i nigdje je nije bilo. Sad me lagano uhvatila jeza jer ta kartica mi je bila besplatna ulaznica za sve muzeje u gradu a i karta za prijevoz u "Hop on" busevima. Tek sam obišao jednu atrakciju, što znači da otpadaju svi planovi s obilaskom, a u nedjelju sam planirao i do dvorca Drottningholm, a s njom sam trebao imati i besplatan prijevoz brodom do dvorca. Već su mi najcrnje misli trčale glavom. Sad je i gospođa na klupi do mene počela gledati oko mene je li karta možda pala pod klupu, ja sam ponovo pretražio sve džepove i torbicu. Bio sam van sebe. I onda je gđa. počela pregledavati svoje džepove i pronašla karticu kod sebe. Oboje smo smetnuli s uma da ju je uzela iz mojih usta, kada sam kopao po stvarima, da mi ne ispadne. No, dok sam ja čeprkao ona ju je stavila u svoj džep i oboje smo to jednostavno smetnuli s uma. 

Pao mi je kamen sa srca i bio sam sretan kao malo dijete. Stigao je autobus i uskočio sam i odvezao se do kraljevske palače. Ondje je upravo započela smjena straže. 

 

Ovo je bilo nevjerojatna slučajnost da sam pogodio pravi trenutak. Niti sam znao da postoji smjena straže niti u koje se vrijeme održava. Snimio sam kamerom cijelu ceremoniju smjene straže i potom se uputio u unutrašnjost palače.

 

Prvo sam obišao podrum u kojem je kraljevsko blago i dragocjenosti. Točnije, izložene su krune kraljevske obitelji kroz stoljeća, plaštevi i mačevi. Ondje je strogo zabranjeno fotografiranje na što sam navikao jer sam obilazio mnoge dvorce po Europi. No, po ulasku u drugi dio palače bijah iznenađen što je dozvoljeno fotografiranje u svim prostorijama. Tako da sam napravio more fotografija od kojih izdvajam samo par jer je ne moguće ovdje priložiti baš sve viđeno. 

Mene osobno su fascinirale pozlaćene dekoracije na zidovima i stropovima. 

No, iza sveg tog sjaja i blještavila duboko sam svjestan da stoje godine i stoljeća pljačke i terora koje su nametale kraljevske obitelji. 

Moderna Švedska je proizašla iz Kalmarske unije formirane 1397., te ujedinjenjem zemlje od kralja Gustava I. u 16. stoljeću. U 17. stoljeću zemlja je proširila svoj teritorij te je stvoreno Švedsko carstvo. Većina osvojenih teritorija izvan skandinavskog poluotoka je izgubljena tijekom 18. i 19. stoljeća. Istočna polovica Švedske (sastavljena od regije Osterland i istočnog dijela regije Norrland je pripala Rusiji. Švedska je posljednji put izravno sudjelovala u ratu 1814. kada je vojnom okupacijom prisilila Norvešku na uniju koja je trajala do 1905. Od 1905. Švedska provodi nesvrstanu vanjsku politiku u doba mira te neutralnu politiku u doba rata.

Nedovoljna kontrola financijskih zajmova, međunarodna recesija te promjena politike zapošljavanja rezultirala je financijskom krizom u Švedskoj u ranim 1990-ima. Tijekom tog razdoblja Švedski BDP je pretrpio pad od 5%. Tijekom krize je zabilježen pad ukupne zaposlenosti od gotovo 10%. Kao odgovor na krizu vlada je uvela mjere rezanja troškova te provela niz reformi s ciljem povećanja Švedske konkurentnosti. Neke od mjera su bile smanjenje socijalnih davanja te privatizacija javnih usluga i dobara. Veći dio političke scene u zemlji je promovirao članstvo u Europskoj uniji te je na referendumu 1994. prevagnuo broj glasova za ulazak u Uniju s 52% za i 48% protiv. Švedska je postala službenom članicom Europske unije 1. siječnja 1995. Švedska nije članica NATO-a te je ostala vojno nepristrana iako sudjeluje u nekim međunarodnim vojnim vježbama te brojnim mirovnim operacijama na Kosovu, Bosni i Hercegovini, Cipru te Afganistanu. Švedska ima razvijenu vojnu industriju te je značajan izvoznik oružja koje među ostalim koriste i američke snage u Iraku. 

Unatoč slavnim precima, Vikinzima, Švedi su u 17. stoljeću imali i jednu nacionalnu sramotu. Potonuo im je bojni brod koji je trebao biti perjanica ratne flote. A potonuo je samo 500 metara od obale nakon isplovljavanja i to iz jednog razloga. Prenatrpali su ga ljudima i teretom. 

Sredinom dvadesetog stoljeća, Švedi su izvukli brod na površinu, a 1990 je otvoren muzej u kojem i danas stoji ovaj brod gotovo u cijelosti očuvan kakav je potonuo prije gotovo 400 godina. U ovom muzeju, uz sam brod, prikazano je apsolutno sve vezano uz njega. Od maketa situacija kada su ga izvlačili na površinu (fotka ispod)... 

...do svih mogućih detalja sa njega; oružje, odjeća mornara, skeleti posade, osobne stvari. Apsolutno sve što je pronađeno na njemu, izloženo je u muzeju. 

Nakon ovog obilaska, već podosta umoran, zaključio sam da mi je dosta obilazaka taj dan i uputio sam se u hostel Generator kako bi obnovio baterije jer mi sljedeći dan predstoji ništa manje hodanja i obilazaka. Ovaj prvi dan, pješke sam prehodao, tijekom cijelog dana, ukupno 17,5 km po Stockholmu.

U sljedećem tekstu, kako sam prisustvovao foto sessionu kenijskog vjenčanja. 

S. K.Foto: S. K. 1 / 15

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.