Blogosfera Od Prevlake do Dunava

Šećer na kraju

Nakon svega doživljenog, posljednji dan mi je gotovo prisjeo ovaj posjet Švedskoj.
Objava 25. ožujka 2019. 0 komentara 41 prikaza
S.K.
S.K.
Jezero

Šećer na kraju. Posljednji dan osmodnevnog boravka u Švedskoj ostao je za grad Eskilstunu. Poslijepodnevnim vlakom iz Orebra krenuo sam za Eskilstunu. Vlak je izuzetno udoban i brz.  Prvi puta sam u Eskilstuni bio prije 10 godina u posjeti rodbini. Eskilstuna je gradić s gotovo 70.000 žitelja.


Iako ovaj moj blog nije do sada bio obojen ni u kom negativnom smislu, nakon ove posjete Eskilstuni  ne želim prešutjeti svoje impresije koje sam ponio u Hrvatsku. Iako je već prošlo pet punih mjeseci kako sam posjetio Švedsku po ne znam koji puta, ovo što sam doživio samo je pojačalo moje negativne emocije spram imigracije s istoka. 
Govorim o svojim vlastitim utiscima i stavovima, napominjući kako se čitateljstvo ne treba slagati s mojim svjetonazorom. Ja jesam konzerva, ali ne krajnje radikalna kako to pojedinci predmnijevaju. Ipak nisam za multikulturalne zajednice osobito ne onakve u kojima moraš prisilno živjeti s ljudima koji imaju sasvim drugačije poglede na svijet. 
Dojahavši to kasno poslijepodne u Eskilstunu, otišao sam odmah potražiti stan domaćice koja je španjolka porijeklom i koja je tek nedavno doselila u Eskilstunu. Živi u uistinu minijaturnom stančiću od možda  kvadrata. Svaki centimetar u stanu je potpuno iskorišten. Sve u stanu je multifunkcionalno. A cijeli stan je bio oblijepljen naljepnicama. Na naljepnicama su bile napisane riječi na španjolskom, a potom prijevod na švedskom .Tako da sam mogao ujedno učiti i španjolski i švedski. 


Vlasnica je došla samo kako bi mi predala ključeve stana i potom odjurila na sat aerobika. Ne znam koliko joj je to potrebno jer je uistinu sitna u svakom smislu te riječi, kako visinom tako i tjelesnom masom. Ostavio sam stvari u stanu i izašao u grad u sam sumrak. Ono što sam vidio u kvartu u kojem moja domaćica ima stan mi je već unijelo nelagodu. Nalazio sam se u stambenom bloku u kojem su na ulici bili samo ljudi koji sasvim sigurno nisu Švedi. To se vidi jasno po njihovoj boji kože a na ženama i po odjeći.  Mnoge od njih imaju pokrivene glave maramama. Mislio sam da je možda samo ovaj kvart takve naravi jer se nalazi neposredno iza željezničkog kolodvora. No, ušavši u centar, mislim da se struktura stanovništva nije promijenila. Dapače, i u trgovinama koje su bile otvorene radili su stranci. Namjerno neću imenovati ni religiju ni rasu jer me se to savršeno ne tiče. Po fizionomiji lica Skandinavci se itekako razlikuju od stranaca. Pod tim podrazumijevam sve one koji nisu Skandinavci. Ovdje sam stekao utisak da nisam više u Švedskoj već negdje na bliskom istoku. Gdje točno ne bih znao reći jer nisam razumio sve te jezike koji su mi dopirali do mozga kao stršljeni. 


U Švedskoj postoje dvije struje. Jedni su protiv imigranata, ali većina podržava njihovo doseljavanje. 
Evo i citat iz jednih švedskih dnevnih novina otprije par godina: „Bivši švedski premijer je nedavno izjavio: “Imigranti su ti koji stvaraju novu Švedsku, a ne Šveđani. Njima pripada Švedska.” I dok se smanjuju socijalna prava domicilnog stanovništva, jer se sredstva preusmjeravaju za imigrante, švedski Ured za imigraciju traži dodatnih 18 milijardi švedskih kruna do 2019. – ukupno 157 milijardi – kako bi se mogli nositi sa sve većim priljevom imigranta. Istovremeno imigranti ponegdje prosvjeduju tražeći bolji smještaj, naravno besplatni. Najnoviji primjer toga je 13 imigranata koji su u mjestu Värmland okupirali autobus zbog nezadovoljstva standardom koji im pruža Švedska. Htjeli su ostati u luksuznim hotelima. „Nisu bili zadovoljni smještajem niti standardom kao niti time gdje se smještaj nalazi,“ rekla je predstavnica Ureda za imigraciju u Värmlandu, Lotta Anderberg. Na pitanje jesu li to ljudi koji su pobjegli od rata i zašto uopće traže azil, Anderberg je odgovorila: „Nemam pojma koji su razlozi za traženje azila, mi to ne istražujemo u Karlstadu. Oni su zatražili azil u Švedskoj.“


Jedan balkanski elektronički portal nakon ovog članka objavio je na svojim stranicama:” Švedska je zemlja koja godišnje prima preko 70.000 imigranata, uglavnom iz trećeg svijeta, a taj se broj svake godine povećava. Etnički Šveđani će biti manjina u Švedskoj, prema nekim izračunima, za svega trideset godina. Nekoliko godina nakon toga, muslimani će postati većina. Koliko ih stvarno u Švedskoj ima ne zna se – država ne samo da ne objavljuje nego striktno zabranjuje i obeshrabruje objavu takvih podataka. No, neki podaci pokazuju da se populacija muslimana udvostručila u posljednjih 14 godina, i da ih sad ima nešto manje od 700.000. To ne djeluje kao prevelik broj za Švedsku, radi se o nešto preko 7 posto stanovništva, no njihov broj rapidno raste. U periodu između 1998. i 2012. broj muslimana u Švedskoj je rastao za 7,85 posto godišnje – dakle, populacija muslimana se udvostručuje unutar jednog desetljeća. A Švedska i dalje vodi liberalnu imigracijsku politiku – i dalje je liberalizira. Švedske imigracijske vlasti – Migrationsverket – su 2012. procijenile da će se  174,500 novih imigranata sliti u zemlju u iduće dvije godine. Većina njih će završiti kao kronični socijalni slučajevi. Ukupna populacija Švedske je oko 9 milijuna ljudi: od toga, Šveđana je danas tek dvije trećine, ostalo su imigranti. Preko 600.000 novopridošlih muslimana i oko dva milijuna imigranata prve i druge generacije.”


Ovo su sve stare vijesti. Kakva je situacija u Švedskoj danas brojčano uistinu ne znam . I ne zanima me. Pročitao sam između brojnih informacija da je već par gradova u Švedskoj zabrinuto jer vise nemaju domicilnih pučkoškolaca. 
Možda ovo i ne bi bio toliki problem da u Švedskoj paralelno sa ovim useljavanjem ne raste broj nasilja. 

Svijet se mijenja kroz stoljeća. Ratovi i osvajanja obilježili su gotovo sve kontinente. Političke karte Europe crtaju se i dan danas. Migracije je teško zaustaviti i ono što očito nije više upitno, europska kultura je na svom zalasku. Možda se proročanstvo Nostradamusa ipak ispuni. 
Pored svega ovoga, moji tekstovi o prozorima bez zavjesa ispadaju smiješni. 

S.K.Foto: S.K. 1 / 7

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.