Blogosfera Spori Zecov

Riesling je car, sve ostalo su vina (ok, chardonnay je možda kralj…)

… tim je riječima Ivo Kozarčanin, alias Bakhov sin otvorio Master Class radionicu u okviru Vinart Grand Tasting festivala o rajnskom rizlingu, sorti koju u našim krajevima mnogi ne doživljaju ozbiljno.
Objava 15. ožujka 2019. 0 komentara 447 prikaza
PR Vinart Grand Tasting
PR Vinart Grand Tasting
Riesling Masterclass by Ivo Kazarčanin

U tu sam grupu donedavno ubrajao i sebe, a razloga je podosta...

Prvi je taj što je kod nas prava zbrka s nazivima pa vinoljupci često zamijene rizling rajnski za graševinu zato jer neke inačice naziva za graševinu isto sadrže riječ rizling! Stoga se i trio autora Jancis Robinson, Julia Harding i José Vouillamoz opsežnog vinskog vodiča Wine Grapes: A Complete Guide to 1.368 Vine Varieties, Including Their Origins and Flavours zalaže za ime graševina, a da se prestanu koristiti nazivi poput rizling, welschriesling, laški ili talijanski rizling i  slično, jer, na kraju riesling ili rizling rajnski je potpuno drugačiji kultivar i iz potpuno je drugog podneblja i naravno drugačijih karakteristika.

Drugi je razlog neočekivani pad popularnosti rieslinga kod domaćih vinogradara, a shodno tome i domaćom vinskom publikom: pred tridesetak godina bio je najzastupljenija sorta na hrvatskim brežuljcima i opravdavao je status najvažnije vinske sorte na svijetu, kako ga je ocijenila Jancis Robinson, čuvena poznavateljica vina koja ga je u knjizi Vines, grapes and wines iz 1992. godine stavila ispred favoriziranog chardonnaya i drugih razvikanih sorti. Međutim, rajnski je rizling kod domaćih vinopija pokleknuo pred kiselinama blažim vinima poput malvazije, pošipa i naravno graševine, jer su ga (riesling) u to vrijeme proizvodili kao mlado i prilično kiselo vino. A riesling je sorta u kojem je moguće postići zaista idealan omjer šećera i kiselina, čemu znatno pridonose vinogradarski položaji s toplim danima i hladnim noćima, poput Plešivice i pitomih slavonskih brežuljaka. Malo upornih vinogradara i vinara okrenulo se proizvodnji odležanih i visoko kvalitetnih rajnskih rizlinga, a tek u posljednje dvije-tri godine pojavljuje se i druga stilistika mladih, mirisnih i svježih vina za svakodnevnu konzumaciju.

Bakhov je sin napravio pomno osmišljeni presjek svega do sada pobrojanog i poslagao na stol vinsku jedanaestoricu, nogometnim rječnikom – ekipu sastavljenu od mladih i starih vina, iz dvije hrvatske vinske regije, a kao i u svakoj momčadi, među njima se skrio i jedan stranac.

Predstavljanje je započelo, kako i priliči, brut pjenušcem Virtuo kojeg u vrlo malim količinama proizvodi Feravino klasičnom metodom vrenja u boci. Hrabro, jer se rieslinške arome teško probijaju zbog (inkapsuliranih) kvasaca. Elegantno i dugo perlanje, nježnih voćnih okusa uz prepečeni kruh i badem i laganom gorčinom u afteru uveli su nas u raskošan svijet rajnskog rizlinga.

Iz Slavonije, Kozarčanin nas je odveo na Plešivicu i najavio da će kostur momčadi činiti vina koja silaze baš s te planine (i vinogorja) nadomak Zagreba. U zaseoku Lukošin dol, na plešivičkoj vinskoj cesti Robert i Sanda Braje nastavili su 150 godina staru obiteljsku tradiciju i uz pomoć obitelji uspješno vode poljoprivredno i turističko gospodarstvu usmjereno prvenstveno na proizvodnju vina, ali i s vlastitim uzgojem povrća i domaćih životinja, te s pogonom za preradu mlijeka i mesa. Njihov je Rajnski rizling iz 2017. proizveden kratkotrajnom maceracijom (samo preko noći) i očekivanih je voćnih aroma, sladak, punog i dugotrajnog okusa koji bi se odlično slagao s domaćom puricom s mlicima.

Mladen Papak još je jedan u nizu enologa koji je nakon karijere glavnog enologa i direktora u  Iločkim podrumima odlučio izgraditi samostalnu karijeru i pokrenuo vinariju koja uzgaja grožđe na 13ha u vlastitim vinogradima na lokaciji Radoš, odnosno Radoškom brdu, gdje je smješten i podrum s kušaonicom. Osim malo gorčine nakon rastanka s podrumima, Papak je za prvu godinu izabrao 2014. jednu od najlošijih godina za domaće vinare u posljednjem desetljeću. No, vedrog pogleda na život, odlučio je sve okrenuti na šalu pa je na etiketama svinjski papak koji viri iz rukava odijela i drži čašu s vinom s položaja za kojeg Mladen tvrdi da je u najmanju ruku jednako dobar kao razvikaniji Principovac ili Vukovo. Rajnski rizling Radosh 2017 na najbolji način iskazuje ljubav koju Papak ne skriva prema rajnskom rizlingu za kojeg smatra da u našem podneblju ima i bolje uzgojne uvjete nego u Njemačkoj jer nema toliko kiša pa može dozrijeti u potpunosti. Kremozan, ni sladak ni kiseo, ovaj polusuhi riesling savršeno je uravnotežen: šećeri otupljuju kiseline, a 7g kiselina umanjuje slatkoću! Pravi moselski riesling kojeg vrijedi piti uz šarf fiš paprikaš.

Nakon Brajevog, s Plešivice je u degustacijske čaše došao Kolarićev Coletti rajnski rizling sur lie berbe 2016., jedno sasvim drugačije, gotovo neprepoznatljivo vino koje se rieslingoljupcima u načelu ne sviđa jer previše vuče na – chardonnay. Još je prošle godine bio premlad - mirise se čekalo kao na ZETov autobus - ali danas je to spremno vino kojem burgundijska tehnologija odležavanja vina bez pretakanja na vlastitim kvascima osigurava dugovječnost. Vinogradarske breskve i jabuke natječu se s koricom kruha, a snažan okus i puno tijelo garantiraju dobru zabavu uz bijelo meso i laganije umake. Franjo svake godine izbacuje sve bolja i bolja vina, a neka, poput ovog, svakako zaslužuju da ih se proba.

Kakva bi to jedanaestorica bili da među njima nema bar jednog stranca. Ivo je izabrao Nigl Riesling Dornleiten iz 2015. godine, i naravno, pogodio: pravi riesling, suh i aromatičan. Žuto voće i cvijeće, muškat i lagani miris petroleja na nosu uvod su u senzaciju na nepcu. Izražene mineralnosti, vrlo svjež, uravnoteženih kiselina i šećera Nigl Riesling se predstavio kao iznenađujuće kompleksno bijelo vino. Vinariju vode supružnici Georg i Helena Nigl, a proizvode autetntična vina karakteristična za regiju Kremstal, pri čemu izbjegavaju upotrebu bilo kakvih sredstava za tretiranje, sumpor u minimalnim količinima samo ako je nužno, a ne koriste ni industrijske kvasce. Nastoje što je moguće manje intervenirati u prirodnim procesima i daju vremena vinu da pronađe svoj sklad i ravnotežu pa sva njihova vina s pravom nose nose oznaku – prirodna. 

Poslije originalnog rieslinga činilo se teško pronaći pravi odgovor na očitu vinsku provokaciju, no Korakov Rajnski rizling iz 2011., duge maceracije i školovan na finom talogu osvojio me na prvu svojim mednim rizlinškim aromama. Trebalo ga je ipak malo dulje ostaviti u čaši i zagrijati kako bi početna grubost ustuknula pred elegantnim slatkastim primarno voćnim, a potom i cvjetnim aromama, na koje se sjajno nastavio već spomenuti (livadni) med. Ovaj osmogodišnjak na najbolji način dokazuje da je rajnski rizling najbolja sorta za dugotrajno čuvanje i odležavanje u boci. Obiteljska vinarija Korak već je godinama u samom vrhu naše vinske scene, posjeduju oko 6ha vlastitih vinograda, a otac i sin, Velimir  i Josip podijelili su zaduženja: Velimir se brine oko vrhunskih mirnih, a Josip oko izvrsnih pjenušavih vina.

Iz magnuma s oznakom MMXI na etiketi u čaše smo dobili Šemberov Rajnski rizling intenzivne boje starog zlata, također iz 2011. godine za koju se svi slažu da je bila zaista velika godina za hrvatsko vinarstvo. Grožđe iz vinograda Popov breg odlikuju malo viši šećeri, ali snažnog tijela uravnoteženih kiselina i minerala. Arome zrelog bijelog koštičavog voća uvod su u mekane više alkohole, bogati i zaokruženi okus finih tanina – dugotrajna maceracija, odležavanje na finim talogu i godine školovanja u 1,5 litrenoj boci dale su svoj doprinos ovom velikom orange vinu. Već stoljećima, plešivički bregi oduzimaju dah, ali kad dođete na obiteljsko imanje Šemberovih na kojem baš svi članovi obitelji sudjeluju u proizvodnji vrhunskih mirnih i pjenušavih vina osjećat će se kao kraljevi. 1991. godine su izbacili prvo vino pod svojom etiketom, šest godina kasnije napravili su prvi pjenušac klasičnom metodom , a 2011. su krenuli s vinima iz amfore (qvevri) u kojima se baš rajnski rizling pokazao kao odličan izbor pa su 2014. proizveli i pjenušac od rieslinga odležanog u amfori. Kažu da u podrumu nastoje provesti što manje vremena i puštaju da vino sazrije na miru – sudeći po kvaliteti, u vinogradima Pavel, Bresnica, Vučjak, Starjak, Mladina u okolici Donjih Pavlovčana Zdenko, Nikola i ostali Šemberi očito provode jako puno vremena!

Osim Papkovog iločkog rieslinga, iz Slavonije – naravno iz Kutjeva - Ivo je predstavio kasnu berbu Ivana Enjingija iz 2007. godine. Bingo! Savršenstvo bez mane, dio snova svakog vinopije: i nakon 12 godina bistro patinirane zlatno žute boje, vrlo kompleksnih aroma prezrelih jabuka, breskvi i marelica, sušenog bijelog cvijeća s karakterističnim petrolejom na kraju. Kad se malo zagrije med(e)ne arome bagrema preuzimaju glavnu ulogu. Elegantnog, punog tijela, izrazito usklađenih kiselina i šećera koje zaokružuje doza mineralnosti čine ovo vino apsolutnim MVP igračem na ovoj utakmici, ali i na brojnim utakmicama (čitaj: godinama) koje slijede. Što i ne čudi, obzirom na Enjingijevu strast prema vinima koja proizvodi u skladu s ekološkim načelima, nastojeći u njih prenijeti jedinstveni terroir položaja Mitrovac, Venje i Hrnjevac u Kutjevačkom vinogorju. Eh da, čini mi se da bi najbolje sjeo uz prženu slatkovodno ribu, ali i jaka jela od bijelog mesa…

Biodinamikom zaokupljeni Tomislav Bolfan u vinogradima na obroncima Zlatarskog vinogorja i u podrumu Vinskog vrha proizvodi dvije serije vina, standardnu i drugu, prvu među jednakima pod nazivom Primus. Rajnski rizling iz 2015. iz te je serije, a odlikuje ga jako tijelo kao posljedica fermentacije na vlastitim kvascima, dugotrajne maceracije i odležavanja u podrumu i boci. Vrlo kremozno, mineralno, punih aroma prezrelog voća i poljskog cvijeća. Već sad je užitno, ali s potencijalom odležavanja još sigurno 3-5 godina.

Za kraj, ostala su još dva rieslinga s Plešivice: macerirana berba 2017. Drage Kurtalja na prvu u ustima osvaja medom, a onda se u afteru pojavi gorčina, kombinacija koja vas ili oduševi ili izbaci iz takta. Sušeno bijelo voće i vinogradarske breskve s nosa se brzo presele i na nepce, a onda se usta ispune slasnim medom. Grožđe s položaja Hrvojka, Stošinec i Veselnica postaje vino u podrumu najstarije obiteljske kuće na Plešivici u starim hrastovim bačvama, a sve se više i Kurtlaji okreću proizvodnji pjenušaca.

Zucker kommt zuletzt: vrlo elegantni Riesling iz amfore (berba 2011.) Zvonimira i Tomislava Tomca, na sličan je način poput Enjingijeve kasne berbe pokazao koliko različitih lica ovo inače korpulentno i snažno vino može imati. Proizvedeno je maceracijom u amforama 6 mjeseci i onda školovano u drvenim bačvama oko godinu i pol, nefiltrirano. Kristalno sjajne jantarne boje bogatih voćnih aroma breskve i netom ubranog grožđa. Ovo orange vino punog tijela vrlo je intenzivnih i dugih mineralnih i herbalnih okusa i pravi je raj za sommeliere jer su mogućnosti sparivanja s hranom gotovo neograničene – moj bi prvi izbor  ipak bila lešo teletina.

Degustacija je ušla i u produžetke, a 11 većinom sjajnih, vrhunskih vina zaslužila su da ih se kuša polagano i s uživanjem u svakom mirisu, okusu i boji. Ako i niste ljubitelj rieslinga, nećete se razočarati ako se odlučite za bilo koje od predstavljenih vina.

PR Vinart Grand TastingFoto: PR Vinart Grand Tasting 1 / 6

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.