Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Gastrobajterica

Kako je cijeli svijet doznao za Rab

Što biste učinili kad bi vam rekli: ponesite s Raba najljepše i najbolje što ima, ali da stane u zavežljaj ne veći od dlana čestitog muškarca. Nemoguće?! Krenimo na Rab ...
Objava 22. srpnja 2020. 1 komentara 6026 prikaza
Gastrobajterica
Gastrobajterica
Rab je puno više od otoka, a Rab'jani ljudi koji se ne zaboravljaju, baš kao ni sva dobra s njihova škoja.

VOLIM TURIZAM, sa svim njegovim dobrim i lošim stranama. 
Volim, jednako tako, ništa manje i novinarstvo. Ovaj spoj učinio mi je oba posla lakšim, ali i izazovnijim.
Svaki turistički korak je i novinarsko istraživanje, pa svaki novi posjet nekom gradu iznjedri novu priču. 
Od turizma, na žalost, svi odustajem, do nekih boljih vremena, ali priče se nastavljaju ...
K tome, svi vole priče, pa i turisti, putnici namjernici, čitatelji putopisa...
Vodiči s općim znanje i nizom godina ne uspijevaju više kod svojih gostiju zadržati pažnju.

Traži se više - emocija, kreativnosti, širina, šarm  i - priča.  "Pričopričalice" su danas popularniji i traženiji od 'enciklopedijaša'. 
Evo stoga jedne priče s otoka na kojem ste mnogi bili, no niste je do sada znali. Ako i jeste, svaki je od nas priča na svoj način pa je time drugačija.  
Ujedno, ovo je i prva  priča u novom serijalu kojim vas poštanskim  markama kroz blog GASTROBAJTERICA  vodim kroz Hrvatsku. 
Poštanske marke najmanji su ali moćni ambasadori svake zemlje. Putuju oko svijeta i  pronose priču o ljudima, običajima, ljepotama, tradiciji...
Tako je i priča o Rabu otisnuta na  marke u  nakladi od  100.000 komada, a za njenu vrijednost od 8,60 kuna  priča putuje daleko, daleko ...
Dizajnirala ju je Samoborka Arijana Noršić, fotografiju potpisuje Želimir Đenđinović. Prati je i omotnica prvog dana.


TORTA KOJA TO NIJE

Što biste učinili kad bi vam rekli: ponesite s Raba najljepše i najbolje što ima, ali da stane u zavežljaj ne veći od dlana čestitog muškarca. Nemoguće?!
Rab je puno više od otoka, a Rab'jani ljudi koji se ne zaboravljaju, baš kao ni sva dobra s njihova škoja.
No kad bismo zaista morali odabrati što ponijeti, pa čak i na drugi kraj svijeta, bila bi to – rapska torta.
Upravo je ta slastica kojoj je – uzgred rečeno – jedina veza s tortama to što je u izvornom obliku okrugla, iako ni to ne mora biti tako, esencija baštine, truda i svega što priroda daje na ovom otoku.
Vremena se mijenjaju, a tradicija je nešto što se brižno čuva, posebno na Rabu i u priči o rapskoj torti.
Rapska torta nije samo slastica od biranih otočnih namirnica – sunca, badema, mirisnih limuna i likera od višnje maraške.
Ona kazuje priču o povijesti otoka i grada u kojem svaka kamena kuća pamti desetke generacija.
Sve je počelo još u 12. stoljeću dok su brašno, šećer i začini bili daleko od otoka.


NIŠTA BEZ VENECIJE
Novotarije su dolazile od mletačkih trgovaca, no malo je toga bilo za otočane.
Za jednog pohoda prema Veneciji dalmatinske otoke upoznao je papa Aleksandar III. Na Rabu je, kazuju povijesna vrela, 1177. blagoslovio tamošnju katedralu Uznesenja Marijina.
Tom mu je prigodom poslužena slastica koju su pripremile časne sestre – rapska torta. Upravo su one zaslužne za to da je izvorna receptura sačuvana od zaborava.
Zapisana je količina namirnica i postupak pripreme koji traje čak tri dana, a recept je čuvan iza zidova samostana sv. Antuna Padovanskog i kod benediktinki iz samostana sv. Andrije. No priča, a potom i recept za njezinu pripremu proširili su se Mediteranom.
Tako se rapskom tortom i danas slade u Veneciji, a priprema se i u kućama te poslužuje – baš kao i na Rabu – u vrijeme najvećih blagdana.


OKRUGLA I DUGULJASTA
Danas je poznajemo u dva oblika: u okruglom obliku puža i, češće, kao štangicu, praktičnosti radi.
Priprema zahtijeva trud, posvećenost i vrijeme. Recept, ma koliko modificiran, čuva se kao dragocjeno nasljeđe umijeća izrade nježnog tijesta s mirisnom jezgrom od mendula (badema.)
Naime, za tortu treba čak kilogram očišćenih badema. Za razliku od njihovih nona i prabaka, današnjim domaćicama nije toliko zahtjevno platiti bademe koliko im je problem naći neprskane limune i naranče čije su korice obvezni sastojak ovoga kolača.
Zato je danas rapska torta i najoriginalniji suvenir otoka koji dašak tradicije raznosi diljem svijeta. Pa i na poštanskoj marki. 
Mjesto je naša torta našla i na poštanskoj marki. 
Putuj Rab, putuj torto, na marki oko svijeta.

  • ante92:

    Još da se stožeraši ne kockaju s dernecima pa da sezona bude kakva takva... ovako nas tjeraju u propast.