Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Vatikan i okolica

Kako je Vjesnik cenzurirao Titoslaviju

Poslije Titove smrti stiglo je u Vjesnik pismo čitatelja u kojem se tražilo da se ime Jugoslavije promijeni u Titoslavija.
Objava 02. veljače 2021. 2 komentara 4081 prikaza
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Je li to bila cenzura ili zdrav razum?

Otkad su društvene mreže zatvorile račune dosadašnjem američkom predsjedniku Trumpu, rasplamsala se rasprava mogu li vlasnici Facebooka, Instagrama i Twittera nekoga cenzurirati. U biti, mogu kao što vlasnik nekog lista ima pravo ne objaviti nečiji tekst. To nije cenzura, jer postoje drugi mediji koji mogu objaviti tekstove nepoželjne u jednom listu.

U sadašnjoj situaciji je s društvenim mrežama nešto drukčije jer praktički imaju monopol. Stoga se, možda, ne mogu usporediti s listovima. Kada neka izdavačka kuća ne želi objaviti nečiju knjigu, onda to nije cenzura, no ako knjigu ne želi prodavati ni jedna knjižara, onda bi se moglo govoriti o cenzuri. Liberalni filozof Karl Raimund Popper drži kako se ne može biti tolerantan prema netolerantnima. Lako je biti tolerantan s istomišljenicima. S netolerantnima je teže.

Popper je među netolerantne uvrstio naciste, fašiste, ali i komuniste. Komunisti koji su se borili protiv fašizma i za slobode, postaju netolerantnima prema neistomišljenicima. Borci protiv cenzure postali su cenzori. Kada su se pojavile društvene mreže, mislilo se kako je to konačno postalo otvoreno mjesto na kojem se svatko može izraziti. Nitko nije ni pomišljao na reguliranje rada društvenih mreža jer bi se, uz ostalo, odmah vikalo kako se želi uvesti cenzura na mišljenja izražena preko društvene mreže.

Larry Irving, savjetnik predsjednika Clintona, smatra se arhitektom zakona o internetu koji je stupio na snagu 1996. i kojima se i uz porezne olakšice omogućilo stvaranje digitalnih tvrtki. Irving kaže kako je poslije 25 godina taj zakoni neadekvatan. Dakle, i za društvene mreže treba uvesti pravila kakva postoje u svim djelatnostima, od prometa do novinarstva. Protiv sam cenzura, ali sam za pravila.

Osamdesetih su godina pisma, razglednice i dopisnice bili “društvene mreže”.

Poslije Titove smrti stiglo je u Vjesnik pismo čitatelja u kojem se tražilo da se ime Jugoslavije promijeni u Titoslavija. Nakon toga pisma stizala su druga s istim zahtjevom. Ostala pisma Vjesnik nije objavio kako se ne bi stvorila, na valu emocija, kampanja o promjeni imena državi.

Je li to bila cenzura ili zdrav razum?
 

  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Berlioz:

    Fraza "nema tolerancije prema netolerantnima" je zapravo cenzura, samo se upotrebljava druga formulacija, kako ljevica ne bi ispala netolerantna. Ljevica je oduvijek bila sklona totalitarizmu, diktaturi i zabranjivanju, jedino su upotrebljavali fraze kojima su to pokušavali zamaskirati. Nije slučajno što ... prikaži još!o je VE izjednačilo komunizam s fašizmom i nacizmom, niti je slučajno što Hrvatska ne poštuje taj stav. Zato je prihvatljivo imati ogromnu crvenu zvijezdu na zgradi u Rijeci kao umjetničku instalaciju ali ujedno žestoko napadati "Za dom spremni" na vojnoj oznaci nekog branitelja. Zato je normalno imati ulice Maršala Tita a buniti se na one Mile Budaka, iako ne postoji niti natruha sumnje tko je odgovoran za smrt više civila. "Nema tolerancije prema netolerantnima" je samo stari poziv na zabranu mišljenja, izrečen na novi način.

  • dancuo:

    Ovom lepom Silviju baš se osladio Rim - duže je u njemu nego što je bio Tito na čelu Jugoslavije.