Blogosfera Vatikan i okolica

Može li grijeh biti kažnjiv državnim zakonom

Svećenici imaju pravo iznositi svoje mišljenje o zbivanjima u društvu, ali zastupnici u demokratskoj državi, ako ne žele da ona postane teokratska, donose građanske zakone
Objava 17. travnja 2018. 0 komentara 138 prikaza
Trg Svetog Petra, snimio: Silvije Tomašević
Trg Svetog Petra, snimio: Silvije Tomašević
Trg S. Pietro, snimio: Silvije Tomašević

“Svećenik kažnjava grijeh kao da je zločin, a zločin oprašta kao da je grijeh. Zbog toga treba svećenike držati daleko od vlada građanskih država”, napisao je talijanski povijesničar Gaetano Salvemini (1873.-1957.). Postoji razlika između teokracija i demokracija. Neke islamske države, kao primjerice Iran, su teokratske gdje su grijesi ujedno i zločini. U teokratskim državama homoseksualnost, primjerice, nije smatrana samo “nemoralnim držanjem”, već je i smrtno kažnjiva. Homoseksualnost religija smatra “nemoralnim ponašanjem”, ali je potpuno zakonita u demokratskim državama. 

Deset Božjih zapovijedi u demokratskim društvima nemaju zakonsku vrijednost, premda neki kao što je ubojstvo što se smatra grijehom je i zakonski kažnjivo. Ali 6. zapovjed: Ne sagriješi bludno! Ili 9. zapovjed: Ne poželi tuđeg ženidbenog druga! nisu kaznena djela. Upravo je objavljeno istraživanje o preljubima u Europi i Talijani (Talijanke) su na prvom mjestu sa 67% preljuba, Španjolci (Španjolke) su drugi sa 59% preljuba, a Francuzi (Francuskinje) su treći sa 56% preljuba. Samo u te tri države bi većina stanovnika trebala biti u zatvorima kada bi grijeh postao i zakonska kazna. 

Ni jedno od sedam smrtnih grijeha (oholost, škrtost, bludnost, zavist, neumjerenost u jelu i piću, srditost, lijenost) nije smatrano kaznenim djelom. 

Kazneno djelo je laički, politički i pravni koncept. Počinitelj kaznenog djela odgovara pred sucem, odnosno u širem smislu pred zajednicom i državom u kojoj živi. Griješnik odgovara pred Bogom. Razlika između grijeha i kaznenog djela je u tome što je grijeh moralno-vjerski koncept, a kazneno djelo je političko-pravni koncept. 

Talijanski pravnik, filozof, pisac, jedan od glavnih predtsavnika talijanskog iluminizma, Cesare Beccaria Bonesana (1738.-1794.), u svome djelo O kaznenim djelima i kaznama (Dei delitti e delle pene) analizira pravne i političke posljedice smrtne kazne, mučenja itd. To je djelo jedno od najznačajnijih u kaznenom pravu. Beccaria drži kako kazna treba imati odgojnu funkciju političkog tipa. 

Zakonodavno tijelo, odnosno Parlament, ne bira neka biskupska konferencija ili neko drugo tijelo ovisno o nekoj religiji, već građani s pravom glasa. Vjera je privatna stvar svakog pojedinca. Dakako, svećenici imaju pravo iznositi svoje mišljenje o zbivanjima u društvu, ali zastupnici u demokratskoj državi, ako ne žele da ona postane teokratska, donose građanske zakone. Teokracija je državno uređenje u kojem ne postoji podjela na duhovnu i svjetovnu vlast, odnosno u kojoj se sva vlast temelji na strogom tumačenju određene vjerske doktrine, odnosno pripadnosti određenoj vjerskoj organizaciji koja je stopljena s državom. Teokracija je antiteza demokraciji. Demokracija se temelji na političkoj vlasti i izvor je prava u volji naroda, a ne temelji se na Božijoj volji, odnosno vladi svećenika. Teokracija je bila najzastupljeniji oblik vlasti u srednjem vijeku. I dan-danas postoje teokratske države, kao što su Iran, Saudijska Arabija…

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.