Naslovnica Vatikan i okolica

Može li za Agrokor biti poučan slučaj Parmalata

Objava 09. travnja 2017. 1 komentara 250 prikaza
Kiosk u Rimu, snimio: Silvije Tomašević
Silvije Tomašević
Kiosk u Rimu, snimio: Silvije Tomašević

Treba li sačuvati tvrtku ili radna mjesta? Kada se čuje kako treba sačuvati radna mjesta, onda se već kreće s krivom nogom u ozdravljivanju neke tvrtke u krahu. Talijanska zrakoplovna kompanija Alitalia je u stalnoj krizi (ovih dana također štrajkaju njezini zaposlenici, jer novi plan spašavanja predviđa davanje otkaza) jer se stalno razmišlja o spašavanju radnih mjesta, a ne o industrijskom programu. Agrokor neće biti spašen ako se žele spašavati radna mjesta. Agrokor će biti spašen ako se odrežu suhe grane bez obzira na radna mjesta. U suprotnome će se izgubiti i tvrtku i radna mjesta.

Je li izabrani „spasitelj“ Agrokora stvarno dobro izabran? Pomalo nalikuje, po onome što radi, ali ne po izgledu, Richardu Gereu u filmu Zgodna djevojka (Pretty Woman), on je preuzimao tvrtke u teškoćama, podijelio ih i prodao, te na tome zarađivao. Možda će Agrokor biti raskomadan i rasprodan, a što znači da će kao tvrtka nestati, a s njime i radna mjesta. Spasime onih koji žele spašavati radna mjesta. Ako se želi spasiti Agrokor onda treba odvojiti rentabilne od nerentabilnih dijelova. S rentabilnima ići dalje, a nerentabilne zatvoriti. Tako će barem dio Agrokora opstati, a time i dio radnih mjesta.

Talijanska tvrtka Parmalat, koja je 2003. godine bila u gubitku 14 milijardi eura, što je bio jedan od najvećih krahova u Europi, danas posluje s ostatkom čistog dohotka od 145 milijuna eura godišnje (podatak za 2015. godinu). Od 2011. Parmalatom upravlja francuska tvrtka Lactalis koja ima 83,30% dionica. No do toga se prošlo i kroz prinudnu upravu.

Parmalat je 1961. osnovao Calisto Tanzi otvorivši malu tvrtku prerade mlijeka u mjestu Collecchio pokraj Parme. Tvrtka se širila, a Tanzi je kupovao i broje tvrtke po Europi, Južnoj Americi i Africi. No mnoge tvrtke nisu imale nikakve veze s prehrambenom industrijom, kao što je napr. nogometni klub Parma, turistička tvrtka  ParmaTour s turističkim naseljima po svijetu, tv Odeon itd. Mnoge te tvrtke, kao napr. ParmaTour, upravljala su Tanzijeva djeca, koja nisu bila sposobna. Gubitke je pokrivala matična prehrambena industrija. Podizali su se krediti za pokrivanje dogovanja, a onda je izbio financijski krah. Talijanska vlada je u prosincu 2003. imenovala Enrica Bondija izvanrednim povjerenikom, koji je taj posao obavljao do listopada 2005.

Tužiteljstvo je pritiv Tanzija i još 28 osoba s vrha Parmalata pokrenuo optužnice za krah tvrtke. Mnoge osobe su dogovorile kazne bez procesa na, uglavnom, deset godina zatvora uz zapljenun imovine, a Tanziu je 2014. izrečena konačna presuda na 17 godina zatvora.

Osim što se odmah riješio tvrtki kao što su bile ParmaTour ili nogometni klub Parma, Bondi je pokrenuo i sudske tužbe protiv banaka pod optužbom da su zarađivale prodajom Parmalatovih obveznica znajući za lošu financijsku situaciju tvrtke. Prevareno je oko 140 tisuća malih dioničara, a njih oko 30.000 je izgubilo gotovo sve novce uložene u obveznice. Banke su davale i kredite Parmalatu s nemogućim kamatama. Deutsche Bank je, napr., posudila 140 milijuna eura na kojima je zaradila s kamatama 217 milijuna eura, odnosno 140%. Unicredit Banca je na 171 milijuna posudbe zaradila 212 milijuna eura ili 124% itd. Na koncu je Bondi uspio od banaka povratiti dvije milijarde eura.

Parmalat, onaj proizvodni, nastavio je raditi. Na koncu je spašena tvrtka, a time i radna mjesta. Kada je 2003. godine došlo do kraha tvrtke u njoj je bilo zaposleno oko 30.000 osoba, a sada ima zaposleno oko 28.000 s time što su odrezane, zatvorene, one koje su bile u gubicima. Razlika između Parmalata i Agrokora je što talijanska tvrtka nije imala trgovinsku mrežu kakvu ima hrvatska, a posebno nije imala zaposlenike na kioscima. Ne treba, napr., otpuštati zaposlene na kioscima, već im prodati kioske kako bi oni njima upravljali kao sitni poduzetnici, a ne kao zaposleni prodavači. U Italiji su kiosci u vlasništvu onih koji rade u njima. Je li to moguće u Hrvatskoj? Na slučaju Agrokor će se vidjeti ima li u Hrvatskoj poduzetničkog mentaliteta ili vlada ideja o spašavanju radnih mjesta na šetu tvrtke, pa u konačnici na štetu i samih ljudi. 

  • golgeter14:

    Iz Agrokora nitko neće završiti u zatvoru za razliku od Parmalata..Gospon Todorić je djelio kapom i šakom političarima svih boja i bio bankomat za razna bogaćenja i uništavanje u konačnici i Hrvatske

Message