Blogosfera Vatikan i okolica

Schengen na hrvatskoj granici

Objava 03. svibnja 2017. 0 komentara 0 prikaza
Gužve na granicama
Gužve na granicama
Foto: Davor Višnjić/Pixsell

   

To što se od Uskrsa događa na slovensko-hrvatskoj granici nije bilo predviđeno ni Schengenskim ugovorom ni dodatnim odlukama Europskog parlamenta i Europskog vijeća. Europarlament i Vijeće donijeli su uredbu EU 2017/458  (može se vidjeti i na hrvatskom jeziku na stranicama Europa Lex (http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/? uri=uriserv%3AOJ.L_.2017.074.01.0001.01.HRV&toc=OJ%3AL%3A2017%3A074%3ATOC) kojom se htjelo zajamčiti veću sigurnost europskih građana. To je uredba koja se pridodaje ranijima vezanima za Schengenski ugovor o ukidanju granica između država potpisnica. Ugovor je potpisan u luksemburškom gradu Schengenu 1985. između šest zemalja (Francuska, Njemačka, Belgija, Nizozemska, Luksemburg i Monako) i stupio je na snagu deset godina kasnije.

Sada su u Schengenskom ugovoru 26 zemalja, od kojih su 22 članice EU, a četiri nisu (Island, Norveška, Švicarska i Lihenštajn), dok još dvije (Andora i San Marino) premda nisu potpisnice ugovora primjenjuju ista pravila, odnosno ne kontroliraju svoje granice. Od zemalja članica EU u Schengenskoj zoni nisu Hrvatska, Bugarska, Rumunjska, Irska, Cipar i Velika Britanija, koja će i izači iz EU. No, Irska i Velika Britanija, premda nisu u Schengenskoj zoni ipak s ostalim zemljama razmjenjuju informacije unutar Informativnog sustava Schengen (SIS). 

U nastojanju da se unaprijedi borba protiv terorističke opasnosti, odlukom Europarlamenta (469 da, 120 ne i 42 suzdržana) i Vijeća, unijeti su dodaci Schengenskom ugovoru. Posebno se želi zaustaviti fenomen foreign fightera. „Pojava stranih terorističkih boraca, od kojih su mnogi građani Unije, ukazuje na potrebu da se na vanjskim granicama ojačaju kontrole u odnosu na osobe s pravom slobodnog kretanja u skladu s pravom Unije“, stoji, uz ostalo, u drugom članku nove uredbe. Tom uredbom se želi osnažiti kontrolu vanjskih granica država članica EU, ali ne i spriječiti slobodno kolanje osoba unutar Unije. 

U Uredbi stoji kako se pri izlasku i ulasku „na državno područje država članica provjerom u relevantnim bazama podataka o ukradenim, otuđenim, izgubljenim i poništenim putnim ispravama“ želi osigurati da osobe „ne prikrivaju svoj stvarni identitet“. No, osnovno je da, ako se pojave gužve na granicama, novu se uredbu može drugačije tumačiti. Dakle, u članku 7. nove Uredbe stoji kako bi se „sustavne kontrole trebale provoditi u potpunoj sukladnosti s odgovarajućim pravom Unije, uključujući Povelju Europske unije o temeljnim pravima..., te uz puno poštovanje ljudskog dostojanstva“.  Je li se na slovensko-hrvatskom graničnom prijelazu štovalo ljudsko dostojanstvo?

Nadalje, u 8. članku nove Uredbe se kaže kako „u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) 2016/399, države članice trebale bi rasporediti dovoljan broj odgovarajućeg osoblja i sredstava za provedbu sustavnih kontrola kako bi se spriječilo da takve kontrole uzrokuju nerazmjerno vrijeme čekanja te ometanje protoka prometa na vanjskim granicama“. Je li na slovensko-hrvatskoj granici bio raspoređen dovoljan broj osoblja? A, članak 15. Uredbe EU iz 2016. kaže kako bi „trebala postojati mogućnost popuštanja u režimu granične kontrole na vanjskim granicama u slučaju izvanrednih i nepredvidivih okolnosti kako bi se izbjeglo predugo čekanje na graničnim prijelazima“. 

Nokon svega postavlja se vrlo jednostavno pitanje: je li se Slovenija pridržavala samo dijela Uredbi, odnosno onoga koji se odnosi na kontrole, a ne i onoga koji se odnosi na štovanje ljudskog dostojanstva i izbjegavanja predugog čekanja na granicama. A, da ne bacimo krivnju samo na Sloveniju, pitajmo je li hrvatska strana upozorila Ljubljanju na nepridržavanje Uredbi kočenjem ulazaka osoba u Hrvatsku. No, osnovno je da Hrvatska mora što prije potpisati Schengenski ugovor. I, na tome forsirati, a ne samo čekati eventualni nečiji ok. Jer, bez slobodnog kolanja ljudi nema ni slobodne EU.          

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.