Blogosfera Vatikan i okolica

Što Vatikan misli o populizmima, nacionalizmima, identitetu

Moramo obeshrabriti nezdravi nacionalizam. Populizam kao političku srategiju nije za savijetovati. Jedan narod nije bolji od drugoga. Misliti tako nije kršćanski. Ljubiti bližnjega je kršćanski.
Objava 01. studenoga 2017. 1 komentara 326 prikaza
Kardinal Reinhard Marx i nadbiskup Richard Gallagher na konferenciji za novinare
Kardinal Reinhard Marx i nadbiskup Richard Gallagher na konferenciji za novinare
Kardinal Reinhard Marx i nadbiskup Richard Gallagher na konferenciji za novinare u Vatikanu, snimio: Silvije Tomašević

Europu danas karakterizira povratak populizama i separatizma, postoje unutarnji rascijepi, strah od islama, traganje za identitetom, odnosno dovoljno je vidjeti što se događa u Austriji, Kataloniji, što je bio Brexit itd. Glede tih pojava postoje različiti pogledi unutar Božijeg naroda i klera, kazao je državni tajnik Svete Stloce mons. Paul Richard Gallagher. U Vatikanu se održalo trodnevno savjetovanje (od 27. do 29. listopada 2017.) o budućniosti Europe pod nazivom (Re)Thinking Europe. Dakle kako nanovo promišljati o Europi zahvaćenoj valovima ksenofobije, sijanjem strahova prema drugome…

Postoji “zdravi” nacionalizam koji se izražava u patroitskom smislu, kazao je Gallagher. Kako s nacionalizmom, tako i s populizmom postoji uvijek neki kompromis s istinom. U populizmu političari predstavljaju ono što bi narod htio čuti, a što nije uvijek cijela istina. Gallagher je kao primjer uzeo strah od islama. No, prisutnost muslimana u Europi brojčano nije takva kakvom ju žele prikazati neki političari populisti. 

“Moramo obeshrabriti nezdravi nacionalizam. Populizam kao političku srategiju nije za savijetovati”, kazao je Gallagher. Potrebno je čuvati načelo vjerskih sloboda, ali isto tako treba se boriti protiv tzv. političke korektnosti koji bi vjeru stavio u privatnu sferu. 

Njemački kardinal Reinhard Marx, koji je s Gallagherom novinarima akreditiranima u Vatikanu predstavio rad savjetovanja, kazao je kakjo se promišljalo o tri klkjučne točke. Prvo, o klimatskim promjenama u svijetu, troškovima ekoloških promijena i neodrživosti sadašnjeg stila života. Drugo, o promijenama u svijetu rada koje dolaze zbog robotizacije, digitalizacije i stvara nezaposlenost. Treće, o migrantskoj krizi zbog bijega ljudi s ratnih prostora i zbog traganja za boljim životom.  

Osnovno je da se odgovori na ta pitanja ne mogu tražiti u prošlosti, u nostalgiji za romantičnim jučer, a čega se prihvaćaju populističe struje, kazao je kardinal Marx i naglasio kako treba s lucidinim pogledom gledati na našu sadašnjost i prije svega na budućnost. 

Na novinarsko pitanje kako se gleda na inicijatiuvu poljskih svećenika koji su organizirali molitvu krunice duž poljske granice kao znak protiv dolaska izbjeglica, Marx je kazao kako “trebamo imati zajednički smisao socijalne doktrine Crkve koja ide iznad nečijeg mišljenja”. Potrebno je raspraviti, čuti obje strane, ali “jedan narod nije bolji od drugoga. Misliti tako nije kršćanski. Ljubiti bližnjega je kršćanski”, kazao je kardinal Marx i dodao kako ne zna jesu li Poljaci slijedili tu crtu, te kako je migracija velika tema za diskusiju među europskim biskupima. Crkva mora imati veliku ulogu u dijalogu s ostalim religijama, a i islam čini dio europskog identiteta 

E, identitet. Što je danas europski identitet? 

“Radi se o teškoj riječi koju se plašim upotrijebiti, jer kako pokazuje i njemačka riječ Heimat (znači dom ili mjesto rođenja, odnosno domovinu), koja je bila u središtu rasprave u Njemačkoj poslije Drugog svjetskog rata, jer je često upotrebljavana u doba nacizma, nema statički koncept, već otvoreni, živi, koji se razvija, te premda kreće od jedne zajedničke europske kulture ipak je multikulturalna ako se gleda na jezičke, društvene, zemljovidne različitosti na starom kontinentu”, objasnio je kardinal Marx. 

Savjetovanje je bilo vrlo zanimljivo. Koliko je tko i što iz njega naučio, zaključio?

  • JUM:

    To sto Vatikan misli je totalno nevazno. Daleko vaznije je STO cine ...