Blogosfera Protukadar

15 najvažnijih SF filmova u posljednjih 15 godina

Objava 08. prosinca 2014. 0 komentara 5350 prikaza
Minority Report (2002., Dreamworks)
Minority Report (2002., Dreamworks)
Minority Report (2002., Dreamworks)

Što pojedine filmove čini važnim ili značajnim? To pitanje može rezultirati različitim odgovorima, ali nekako možemo sumirati da je riječ o filmovima koji su pomicali granice, mijenjali popularnu kulturu, pokretali trendove, skrenuli pozornost na kvalitetne glumce i redatelje, dotakli se nekih novih tema ili one stare obradili na drugačiji i svjež način. Kako je znanstvena fantastika na filmu posljednjih godina u velikom uzletu, učinilo mi se zgodnim sastaviti listu modernih SF djela za koja smatram da su važna za žanr i sedmu umjetnost uopće. Odluka je pala na posljednjih 15 godina, a u skladu s time je i broj filmova ograničen na 15. ;)

Zašto baš 15 godina? Neko konkretno objašnjenje nemam, ali uvijek mi se činilo kako je s Matrixom počelo jedno novo doba za SF žanr na filmu, pa stoga lista kreće od 1999. godine. U sastavljanju sam pokušao biti što objektivniji, što je, naravno, vrlo teško kada je riječ o filmovima i omiljenom žanru, a također, zbog samozadanog ograničenja u izbor nisu ušli mnogi filmovi koji bez svake sumnje zaslužuju titulu "važnih".

Pa krenimo (kronološkim) redom...

Matrix (The Matrix, 1999., r. Lana i Andy Wachowski)

Što uopće više reći o Matrixu? Jedan od najutjecajnijih suvremenih filmova pamti se po revolucionarnim specijalnim efektima, zanimljivoj priči o borbi ljudi i strojeva, nizu kulturoloških i filozofskih referenci, impresivnim akcijskim prizorima te ispeglanom produkcijskom dizajnu, a pojavio se baš u pravo vrijeme – na kraju milenija i uoči nagle ekspanzije interneta. Holivudski su filmovi nakon Matrixa izgledali osjetno drugačije, premda je konstatno kopiranje njegove vizualne estetike na kraju dovelo do zasićenja i čestog parodiranja. Unatoč lošijim nastavcima, Matrix danas nosi status modernog klasika, i to ne samo žanrovskog.

X-Men  (2000., r. Bryan Singer)

X-Men pomalo djeluje kao uljez na ovoj listi, jer se ekranizacije superjunačkih stripova danas više promatraju kao zaseban žanr koji se ne drži nužno znanstvenofantastičnih konvencija. Međutim, mutanti s posebnim moćima i njihov odnos s "običnim" ljudima česta su žanrovska tema, prisutna u SF literaturi i prije same pojave X-Mena u stripu. Singerov film bio je prva visokobudžetna ekranizacija nekog superjunačkog stripa nakon debakla Batmana i Robina tri godine ranije i zapravo je trebao testirati postoji li još uvijek interes publike za takve projekte. X-Men je naišao na vrlo dobar prijem kod gledatelja i kritičara, zahvaljujući zanimljivim likovima i ozbiljnijem pristupu, najavivši dugotrajnu franšizu, ali i masovan trend ekranizacija stripova. Drugim riječima, bez uspjeha X-Mena vjerojatno u kinima ne bismo gledali Nolanovog Batmana, Iron Mana, Thora ili Čuvare galaksije, a karijera Hugha Jackmana (a.ka. Wolverinea) bi sigurno izgledala sasvim drugačije.

Donnie Darko (2001., r. Richard Kelly)

Film Donnie Darko definitivno nije lako prepričati – u njemu se pojavljuje divovski zec, putuje kroz vrijeme, očekuje smak svijeta, a sve se odvija u osamdesetim godinama prošlog stoljeća (s time u skladu je i soundtrack). Neobičan debitantski uradak Richarda Kellyja odlikuje se svježim idejama, melankoličnom atmosferom i kompleksnom radnjom koja je mnoge zbunjivala, premda u duljoj, redateljskoj verziji dosta toga postaje jasnije. Donnie Darko je prošao nezamijećeno u kinima, ali je postao česta tema na internetskim forumima i filmskim portalima te je ubrzo dobio status kultnog filma, istovremeno lansiravši karijeru Jakea Gyllenhalla koji danas slovi kao jedan od najboljih glumaca svoje generacije.

Specijalni izvještaj (Minority Report, 2002., r. Steven Spielberg)

Godinu dana nakon vrlo dobre Umjetne inteligencije, Spielberg je ponovno zaplivao žanrovskim vodama, prihvativši se intrigantne priče o društvu budućnosti u kojemu se zločini mogu predvidjeti. Specijalni izvještaj jedan je od najboljih filmova nastalih prema nekom djelu Philipa K. Dicka, kultnoga pisca koji je modernom Hollywoodu postao glavna inspiracija za kreiranje mračnih i distopijskih svjetova budućnosti. Film se ističe bogatom pričom punom preokreta, detaljnim prikazom budućnosti, paranoičnom "hičkokovskom" atmosferom i profinjenim društvenim komentarom, a danas se često spominje u kontekstu futuroloških predviđanja i socioloških rasprava. Zajedno s Equilibriumom iz iste godine, Specijalni izvještaj je obnovio zanimanje za distopijski podžanr, koji je u posljednje vrijeme iznimno popularan u kinima.

Primer (2004., Shane Carruth)

Unatoč kratkom trajanju (77 minuta), Primer zahtijeva punu koncentraciju i ponovno gledanje kako bi se "pohvatali" svi rukavci radnje ovog gotovo amaterskog, ali vrlo inovativnog filma o dvojici prijatelja čiji život se potpuno mijenja nakon što izume vremenski stroj. Snimljen za samo 7 tisuća dolara, Primer je svojim kompleksnim idejama privukao veliku pažnju na filmskim festivalima i ubrzo se oko njega izgradio čvrsti kult, istovremeno dokazavši kako SF filmovi ne moraju nužno obilovati spektaklom i specijalnim efektima da bi privukli pozornost. Kao i Donnie Darko, Primer je ponovno potaknuo zanimanje za klasične motive putovanja kroz vrijeme i vremenskih paradoksa, koji su kasnije na zanimljiv način obrađeni u npr. Looperu (2012.), ali i recentnom Interstellaru.

Vječni sjaj nepobjedivog uma (Eternal Sunshine of Spotless Mind, 2004., r. Michael Gondry)

Tko kaže da se SF mora baviti samo vanzemaljcima, svemirskim bitkama i vremenskim putovanjima? SF može biti i ljubavna priča u kojoj je tehnologija pokretač radnje i ljudskih odnosa, a u slučaju Vječnog sjaja nepobjedivog uma riječ je o revolucionarnom izumu koji omogućuje brisanje sjećanja i uspomena na točno određenu osobu (čitaj: bivšu ljubav). Inteligentan, zabavan, ali i tužan film pamti se po odličnim izvedbama Jima Carreya i Kate Winslet,  uvrnutim prizorima te scenarističkim bravurama Charlijea Kauffmana (Biti John Malkovich), koje su mu na kraju osigurale i Oscara.

Replikator (A Scanner Darkly, 2006., r. Richard Linklater)

Kao što je već ranije spomenuto, opus pokojnog SF pisca Philipa K. Dicka velik je izvor inspiracije modernom Hollywoodu, bilo da je riječ o ekranizacijama njegovih djela (Blade Runner, Potpuno sjećanje, Specijalan izvještaj...) ili čestim motivima i temama koje su ga okupirale (distopijska i totalitaristička društva, stvarnost koja nije ono što se čini, alternativni svjetovi...). Replikator (uistinu nepretan prijevod) u režiji Richarda Linklatera slovi kao najvjernija ekranizacija nekog Dickova djela, a vodi nas u blisku budućnost u kojoj Keanu Reeves pada pod utjecaj nove opasne droge i postupno gubi dodir sa stvarnošću i vlastitim identitetom. Ono po čemu se Linklaterov film posebno ističe je njegov vizualni stil – Replikator je, naime, snimljen tehnikom rotoskopske animacije, što mu daje unikatni izgled "oživljenog" stripa.

WALL-E (2008., r. Andrew Stanton)

WALL-E je simpatičan robot koji čisti smeće na napuštenoj Zemlji u dalekoj budućnosti, koji igrom slučaja završava u svemiru gdje ga čekaju razne pustolovine te susret s ljudima koje je ovisnost o tehnologiji dovela u dekadenciju. Veliki Pixarov animirani hit savršena je zabava za velike i male, ali istovremeno i film koji se ne ustručava dotaći ozbiljnih društvenih tema poput konzumerizma, zaštite okoliša i ljudske bezobzirnosti u trošenju resursa. Mnogi kritičari proglašavali su WALL-E filmom godine, hvaleći odlično okarakterizirane likove, nostalgičnu atmosferu i vrhunsku animaciju, a na kraju je okrunjen zlatnim kipićem za najbolji animirani film.

Avatar (2009. r. James Cameron)

3D spektal Avatar možda nije dosegao kvalitativnu razinu prethodnih Cameronovih djela (Terminator 1&2, Aliens, Bezdan..), ali je napravio ogromnu prekretnicu u tehnologiji specijalnih efekata uz pomoć kojih je kreiran zapanjujuć planet Pandora i njegovi stanovnici, koji su zapeli za oko beskrupuloznoj ljudskoj vrsti. Zahvaljujući vizualnoj privlačnosti i Cameronovom pedigreu, Avatar je postao pop-kulturološki fenomen, a u svjetskim kinima utržio je rekordnih 2,78 milijardi dolara. Doduše, mnogi su filmu upućivali kritike kako se radnja uglavnom sastoji od ustaljenih i recikliranih motiva, ali ako tražite spektakl za oči, bolje od ovoga teško ćete naći. Nastavci su, naravno, u pripremi.

Distrikt 9 (District 9, 2009., r. Neill Blomkamp)

Potlačeni vanzemaljci očito su bili popularna tema 2009. godine, pa je osim u Avataru, obrađena i u Distriktu 9, ali na malo drugačiji način. Blomkampov debitantski film ne odvija se u svemiru, već na Zemlji u nekoj alternativnoj sadašnjici u kojoj su kukcoliki vanzemaljci strpani u prljava geta Johannesburga, a ljudi pokušavaju iskoristiti njihovo oružje i biotehnologiju. Istovremeno i oštra društvena satira i napeti akcić, Distrikt 9 postao je neočekivan hit u kinima, a Neill Blomkamp dobio je status nove velike redateljske nade.

Mjesec (Moon, 2009. r. Duncan Jones)

U godini Avatara i Distrikta 9 pojavio se još jedan iznimno zapaženi žanrovski uradak, čija radnja je smještena na Zemljin satelit gdje obitavaju usamljeni Sam Rockwell i njegov robotski pomoćnik s glasom Kevina Spaceya. Mjesec je melankolični, egzistencijalni film u kojemu je Sam Rockwell ostvario jednu od svojih najboljih uloga, dok je Duncan Jones istovremeno postao redatelj od kojeg se puno očekuje, što je opravdao svojim sljedećim uratkom, vrlo dobrim Izvornim kodom (2011.). Film se također ističe i upotrebom maketa i praktičnih efekata, što je u vrijeme CGI-ja gotovo zaboravljeno umijeće, a unatoč malom budžetu (oko 5 milijuna dolara), vizualno zanimljivih prizora mu ne nedostaje.

Početak (Inception, 2010., r. Christopher Nolan)

Veliki hit Christophera Nolana nastao je pod očitim utjecajem Matrixa i cyberpunk literature, a donosi brojne vizualno zapanjujuće prizore koji se odvijaju u svjetovima snova. Osim akcije i spektakla, Početak nudi i mnogo materijala za "mozganje" i traženje skrivenih značenja, a njegov neodređeni kraj još je i danas predmet rasprava. Jedan od najboljih primjera "inteligentnog" holivudskog filma.

Gravitacija (Gravity, 2013., Alfonso Cuaron)

Sedam godina nakon hvaljenog distopijskog djela Djeca čovječanstva, redatelj Cuaron se okrenuo svemirskim temama, snimivši napetu priču o astronautkinji nasukanoj u Zemljinoj orbiti koja se svim silama trudi vratiti kući. Glavna glumica Sandra Bullock u Gravitaciji je ostvarila jednu od najboljih uloga u karijeri, a film se pretvorio u instatni klasik, zahvaljujući fascinatnom prikazu svemirskog okruženja i prizorima za koje su se mnogi zapitali: 'kako im je ovo uspjelo napraviti?'. Gravitacija ipak ide korak dalje od lijepih slika te se poigrava suptilnom simbolikom i dotiče ambicioznih tema, poput evolucije, ljudske egzistencije i "ponovnog rođenja", pa ne čude česte usporedbe s Kubrickovom Odisejom.

Ona (Her, 2013., Spike Jonze)

U Hollywoodu je umjetna inteligencija godinama bila prikazivana kao ultimativna prijetnja čovječanstvu, ali Spike Jonze je okrenuo ploču i snimio romantičan film o ljubavi između čovjeka (Joaquin Phoenix) i inteligentnog računalnog programa (glas Scarlett Johansson). Gorko-slatka priča smještena u retro-budućnost na zanimljiv način progovara o otuđenosti modernog čovjeka i ovisnosti o tehnologiji, a istovremeno se prikriveno bavi i motivom tehnološke singularnosti, odnosno ubrzanim razvojem umjetne inteligencije do nedokučivih razina. Film u kojem će podjednako uživati i ljubitelji romantičnih filmova i SF fanovi.

Interstellar (2014., r. Christopher Nolan)

Nolanov svemirski ep još uvijek se prikazuje u kinima, a odmah nakon premijere oštro je podijelio publiku i kritiku u dva tabora – dok jedni hvale ambicioznost cijelog filma i proglašavaju ga remek-djelom, drugi smatraju kako je riječ o "plačljivom" uratkom punim nelogičnosti. Bez sumnje, o Interstellaru će se još dugo pričati, a sviđao vam se ili ne, nemoguće je poreći njegovu ambicioznost i vizualnu besprijekornost. Uostalom, pročitajte 5 razloga zašto ga vrijedi pogledati. ;)

Kako bi izgledala vaša lista?

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.