Blogosfera Protukadar

5 SF romana koji nikako da dožive ekranizaciju

Postoji niz popularnih književnih djela čije ekranizacije su nebrojeno puta najavljivane, da bi na kraju iz raznoraznih razloga sve stalo na mrtvoj točki.
Objava 16. prosinca 2018. 0 komentara 538 prikaza
Slika: Pixabay
Slika: Pixabay
Slika: Pixabay

Sedma umjetnost izrodila je popriličan broj SF djela baziranih na kultnim žanrovskim romanima koji su s više ili manje uspjeha (ovo potonje je, nažalost, češće) na velika platna prenijeli ideje i maštovite svjetove nastale u glavama kultnih pisaca. Planet majmuna, Solaris, Blade Runner, Dina, Jurski park, Djeca čovječanstva i Marsovac samo su neki od poznatih filmova snimljenih prema književnim predlošcima, ali naravno, SF literatura toliko je bogata i raznovrsna da još nije iskorišten niti djelić potencijala za ekranizacije.

Doduše, mnogi će ustvrditi kako je i bolje tako, jer prenošenje knjige na film često biva dočekano na nož od strane fanova pisane riječi koji u većini slučajeva nisu zadovoljni pojednostavljenjem radnje, tretmanom likova, izborom glumaca i sveopćom “holivudizacijom” predloška. Ipak, valja imati na umu kako su film i knjiga dva različita medija, a općenito kroz povijest je bilo i mnogo primjera kada se literarni predložak (bilo kojeg žanra) u rukama vještog scenarista i redatelja pretvorio u remek-djelo (primjerice, klasici kao što su Zameo ih vjetar, Vrtoglavica i Kum snimljeni su prema romanima).

S druge strane, postoji niz popularnih književnih djela čije ekranizacije su nebrojeno puta najavljivane, da bi na kraju iz raznoraznih razloga sve stalo na mrtvoj točki. Evo nekoliko primjera iz svijeta SF literature koje bi zasigurno bilo zanimljivo vidjeti na velikom ili barem malom ekranu.

Čelične spilje, Isaac Asimov

Utjecaj Asimova na žanr i popularnu kulturu uistinu je ogroman, pa pomalo čudi što je dosad bilo iznimno malo ekranizacija njegovih djela (zapaženije su Mojih 200 godina i Ja robot). Čelične spilje klasični je Asimovljev roman objavljen sredinom 20. stoljeća koji pripada njegovom opsežnom ciklusu o robotima. O ekranizaciji se šuškalo prije dvije-tri godine, ali potencijalni projekt zasad ima tek šturu bilješku na IMDB-u.

Detektivska priča iz daleke budućnosti s inteligentnim robotima u fokusu uistinu ima potencijala za hit film, tim više što je tema umjetne inteligencije i njenog utjecaja na društvo danas više nego aktualna. Doduše, ovdje ipak valja spomenuti kako su Čelične spilje zaživjele u ekraniziranom obliku davnih šezdesetih kao BBC-jeva TV drama. Međutim, osim nekoliko kratkih scena, ta je inačica zauvijek izgubljena - jednostavno zato što je BBC nekad imao praksu brisati vrpce svojih emitiranih sadržaja.

Ubik, Philip K. Dick

Philip K. Dick jedan je od najekraniziranijih SF pisaca uopće, s obzirom na to da je dosad dvadesetak njegovih romana i priča adaptirano u filmskom ili televizijskom obliku. Ako i niste pročitali niti jedno njegovo djelo, zasigurno ste gledali Blade Runnera, Totalni opoziv i Specijalni izvještaj te barem čuli za Amazonovu seriju Čovjek u visokom dvorcu koja je nedavno dobila svoju treću sezonu.

Premda se čini kako je Hollywood uspio “prokužiti” Dicka i njegove paranoične distopijske svjetove, adaptacija Ubika, jednog od njegovih najcjenjenijih romana, pokazala se kao malo tvrđi orah. Priču o telepatskim špijunima koji zapnu u pomaknutoj verziji stvarnosti trebao je režirati Michel Gondry (Vječni sjaj nepobjedivog uma), ali filmaš se povukao iz projekta još 2014. godine, premda je bilo i vijesti kako njegovo “ne” nije definitivno. Međutim, od tada nije bilo nikakvih nagovještaja da se nešto promijenilo po tom pitanju.

Vječni rat, Joe Haldeman

Hvaljeni roman Joea Haldemana objavljen je 1974. godine, a o mogućoj ekranizaciji počelo se ozbiljnije pričati 2008. godine kada se za režiju zainteresirao Ridley Scott. U međuvremenu je nacrt scenarija doživio nekoliko revizija, a kao glavni glumac spominjao se Channing Tatum  - i to je zasad više-manje to.

Vječni rat je priča o vojnicima koji vode galaktičke bitke s opakom izvanzemaljskom rasom, ali zbog vremenske dilatacije imaju velikih problema s uklapanjem u društvo i život na Zemlji koji su se drastično promijenili za vrijeme njihova boravka u svemiru. Smatra se kako je Haldeman pisao roman kao alegoriju na Vijetnamski rat, ali malo je vjerojatno da će eventualna holivudska ekranizacija zadržati taj podtekst.

Neuromancer, William Gibson

O Gibsonovom Neuromanceru je već sve rečeno. Epohalni roman iz 1984. godine najavio je eru cyberpunka, popularizirao ideju virtualne stvarnosti i izvršio ogroman utjecaj na filmove, glazbu, stripove, pa čak i modu - ali do same ekranizacije još uvijek nije došlo. S jedne strane to je i razumljivo, s obzirom na to da se ogroman broj filmova u međuvremenu “okoristio” Gibsonovim idejama (Matrix i Ghost in the Shell pogotovo), pa bi, ironično, vjerna adaptacija vjerojatno djelovala kao nešto klišeizirano i odavno viđeno.

Pokušaja ekranizacije bilo je podosta, a kao jedan od redatelja dugo se vremena spominjao Vincenzo Natali (Kocka, Hibrid), ali od njegovog projekta na kraju je ostalo tek nekoliko konceptualnih ilustracija. Prošle godine bombastično je odjeknula vijest kako se ekranizacije primio redatelj Deadpoola Tim Miller, ali prašina se ubrzo slegla i o stanju projekta trenutačno nema nikakvih konkretnih informacija. Ako ikad i zaživi na velikom platnu, nadajmo se da će Neuromancer biti nešto više od rutinske kopije Blade Runnera ili Matrixa te pronaći neki svoj vizualni i tematski identitet (koliko god to izgledalo teško iz sadašnje perspektive).

Hyperion, Dan Simmons

Ah Hyperion… Kultnu SF tetralogiju teško je uopće opisati u par odlomaka, a kamoli rečenica, pa neću uopće ni pokušavati. Kompleksnu space operu Dana Simmonsa imalo bi možda smisla ekranizirati po receptu Jacksonovog Gospodara prstenova, ali ni tada se vjerojatno ne bi uspjele adekvatno prenijeti sve fascinantne ideje kojima pršti predložak. Hyperion već u startu predstavlja glavobolju svakome scenaristu, što zbog razgranate radnje s mnoštvo lokacija i likova, što zbog dekameronske strukture prve knjige - ali i glavobolju svakom studiju jer za dobru i vjernu ekranizaciju bi bio potreban budžet koji ruši pokoji rekord.

Potencijalnu adaptaciju je nekad razmatrao Warner Bros (koji navodno još drži dio prava), a SF fanovi se možda sjećaju vijesti od prije par godina kako glumac Bradley Cooper razvija seriju u suradnji s TV kućom SyFy. Međutim, cijela stvar je očito bila malo prenapuhana jer o tome danas gotovo da više nema ni spomena. Premda, Hyperion bi možda (ali samo možda) mogao funkcionirati kao ambiciozna serija po uzoru na popularni i vrlo kvalitetni The Expanse, koji je i sam ekranizacija višedijelnog žanrovskog knjiškog serijala. A možda je ipak riječ o onoj vrsti djela koja mogu funkcionirati jedino u pisanom obliku.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.