Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Protukadar

Tenet: Akcija, spektakl i konfuzija

Premda je Nolan poznat po ambicioznim blockbusterima i kompleksnim pričama, u Tenetu je nadmašio samog sebe do te razine da će malo tko (ako i itko) pohvatati sve konce konfuzne radnje na prvo gledanje.
Objava 03. rujna 2020. 1 komentara 921 prikaza
Tenet (Warner Bros.)
Tenet (Warner Bros.)
Tenet (Warner Bros.)

Kina su konačno otvorena, a Christopher Nolan vratio se novim razvikanim filmom... Filmom koji možda baš i nije ono što očekujete. Da, Tenet ima prepoznatljiv "nolanovski" pečat i bavi se temama kojih se popularni redatelj i scenarist često dotiče u svojoj filmografiji. No, Tenet nije novi Početak kako se ponegdje najavljivao, već nešto što bi se gotovo moglo nazvati najskupljim eksperimentalnim filmom u povijesti. 

Premda je Nolan poznat po ambicioznim blockbusterima i kompleksnim pričama, u Tenetu je nadmašio samog sebe do te razine da će malo tko (ako i itko) pohvatati sve konce konfuzne radnje na prvo gledanje. Špijuni, CIA, Rusi, strojevi iz budućnosti, temporalni paradoksi, negativac veći od života i prijeteća apokalipsa samo su dio motiva koji se isprepliću u narativno gotovo neprohodnom filmu čiji scenarij balansira na rubu između genijalnosti i promašaja, premda se na kraju priča uglavnom smisleno zaokruži (barem tako djeluje kada nakon gledanja filma pročitate par članaka koji pojašnjavaju radnju).

Ironično, premda je Nolanov spektakl krojen za doživljaj u kino-dvoranama, mnogi će filmofili vjerojatno pohvatati sve konce tek nakon ponovljenih gledanja na nekom streaming servisu i opetovanog korištenja rewind opcije.

No, ako se i pogubite u cijeloj priči i ekspozicijskim dijalozima, barem možete uživati u  besprijekornom izgledu i produkcijskom bogatstvu filma. Premda vizualno nije toliko upečatljiv kao Početak (meni osobno najdraže redateljevo djelo), Tenet nudi nekoliko inovativnih akcijskih prizora u kojima se ljudi i predmeti kreću u različitim vremenskim smjerovima, a  pažnju plijene i mnoge atraktivne lokacije od Danske i Estonije pa sve do Indije. Sve to "podebljano" je nabrijanim soundtrackom Ludwiga Göranssona, koji na trenutke podosta podsjeća na radove Hansa Zimmera (inače čestog Nolanovog suradnika).

Glumačke izvedbe sasvim su solidne; John David Washington, Robert Pattinson i Elizabeth Debicki karizmatična su trojka koje kamera jednostavno voli, premda o njihovim likovima nećete saznati previše niti ćete se baš emocionalno saživjeti s njima. Kenneth Branagh pak djeluje poput teatralnog negativca iz nekog filma o Jamesu Bondu, ali to zapravo i ne čudi previše ako znamo da je Nolan veliki fan 007 franšize i služi mu kao redovita inspiracija.

Osim na špijunske serijale, Tenet će mnoge filmofile zasigurno podsjetiti na jedno sasvim drukčije djelo - kultni niskobudžetni SF film Primer (2004.) u režiji Shanea Carrutha, koji se također bavi temom vremenskih paradoksa na narativno iznimno kompleksan način. Doduše, između ova dva filma postoji jedna ogromna razlika - Primer je imao mikrobudžet od mizernih 7000 dolara, dok je Nolan na raspolaganju imao oko 200 milijuna zelembaća. 

Samim time da je Hollywood iznjedrio basnoslovno skupi film s praktički eksperimentalnim pripovjedačkim pristupom već je čudo samo po sebi i nešto što će zasigurno ostati kao zanimljiva crtica u povijesti sedme umjetnosti.