Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Turističke priče

Fenomen " Srpanjske rupe"

Objava 15. rujna 2014. 0 komentara 713 prikaza
 Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Kiša u turizmu, prazne plaže

Velika srpanjska rupa ! Pa zar opet? Fascinantno je kako se stalno čudimo i kako svake godine gledamo istu naslovnicu u dnevnim novinama. Svakakve analize i razloge izmišljamo, tako nam je očito lakše nego pogledati sebi u obraz i naći pravi razlog. Ali … uvijek taj „ali“ u Hrvatskoj ….
A koji su navedeni razlozi ?

Idemo redom …. na prvom i vječitom mjestu je naravno loše vrijeme, a na drugom ove godine i pomicanje godišnjih odmora u Njemačkoj. E da je Merkelica prije došla u Dubrovnik , gdje bi nam bio kraj …. možda bi bilo bolje da smo zaplesali ples za prizivanje Sunca, kao što su indijanci plesom dozivali kišu. Tada bi od srpanjske rupe nastao "srpanjski balon".

Znači, uspješnost naše turističke sezone isključivo ovisi o ta dva faktora !
Zanimljivo, ali kada znamo da za plovilom glavnog ureda HTZ-a mjesecima u srcu sezone nije bilo kapetana / kapetanice onda je to valjda i očekivano. Makar kapetani brodova našeg turizma do sada se nisu dokazali kao neki moreplovci — nego svi plove kao i onaj nesretnik iz broda Costa Concordia. Koji je inače napokon spreman za transfer na rezanje i u stari otpad, eto i turizam u tom gradiću koji je cvjetao sve ovo vrijeme zbog olupine i cijele operacije, došao je svome kraju.


Inače, kao turista zanimaju me autohtone priče, želim upoznati, vidjeti i okusiti sve što je lokalno.
Ove godine na godišnjem, ležeći na plaži i razmišljajući, sinulo mi je kako bi bilo super obići što više gradova u blizini Kaštela, gdje sam ljetovao, ali želja mi je bila obići ih bez automobila.
Naravno u glavi u startu imam problem sa prometnim gužvama, famoznim hrvatskim radovima na cestama u srcu sezone, parking na destinaciji i odmah nekako nestane volja, pogotovo kad se sjetim da moram svoje troje djece voziti u autu 30 do 45 minuta — nije zabavno.

Hm…. Zašto ne bi iskoristio more ? Zašto gradovi nisu povezani brodovima, ne trajektima,nego malim brzim brodovima koji voze turiste iz grada u grad po nekom voznom redu ?
Nemam nikakve brige oko gužve, parkinga, voljan sam to platiti, te se vozim brodom na moru što je samo po sebi iskustvo i doživljaj.

Hrvatska obala je prekrasna, s tisuću otoka i priobalnih gradova koji imaju tisuće priča za ispričati. Imamo i jednu od prednosti što je naša Hrvatska mala i vremenski brzo je možemo proći autom, pogotovo u korelaciji prema strancima kojima je normalna i svakodnevna vožnja od sat-dva na posao i natrag. Zašto turisti ne bi mogli biti smješteni recimo u Trogiru i onda „šarati“ okolo po raznim gradovima , od Zadra, Splita, Šibenika ….sukladnim raznim ponudama, segmentaciji i pričama?

Zašto se ne okrenemo moru tj. brodovima kao glavnim prijevoznim sredstvima i poveznicama od gradova do gradova. To bi povećalo transfer sa jednog grada u drugi, pojačalo raznolikost ponude, turisti bi imali bolje iskustvo i imali bi aktivan odmor, koji više nije trend nego činjenica.

Znači aktivan odmor jednako je — kretati se.

Ako je trošak goriva prevelik da bude rentabilan, makar smuljam, možemo pitati vlasnika Rimac automobila Mate Rimca da nam napravi brodski motor na struju kako bi rapidno smanjili troškove na gorivo, te bili efikasni i brzi. Ako je uspio sa najbržim automobilom na svijetu, a prije neki dan pomogao i ugradio je svoj električni motor osobi u invalidskim kolicima, zašto ne bi mogao i u brod koji će prevoziti putnike na obali iz grada u grad? E to se zove shvaćanje vrijednosti inovacije te potporu inovaciji i tehnologiji u samo središte ekonomske politike, kao i povezivanje inovativnog gospodarstva u turizmu !

Video: Rimac automobili promijenili život mladiću u invalidskim kolicima

Kad već govorim o inovacijama u turizmu spomenuo bih i jednu inovaciju u promociji, koja je također jako bitan element u cijeloj priči. Imamo jaku konkurenciju u okruženju, postoji strašno velika komunikacijska buka i moramo naći način kako doći te velike mase potencijalnih turista kako bi čuli našu poruku, u ovom slučaju to sigurno nećemo postići kampanjom Visit Croatia — Share Croatia koja trenutno traje u organizaciji HTZ-a. Da se razumijemo kampanja je odlična, ali samo kao dopuna i jedan element, a ne kao glavna okosnica promocije i projekt vrijedan divljenja, nije baš da su izmislili toplu vodu.

Dakle, da se vratim na početak inovativnog oglašavanja — Gradonačelnik Vlahušić je iskoristio trenutak i napravio odličan marketing za Dubrovnik i to sa budžetom od 0 kn.
Kako ? Pozvao je nove svjetske prvake momčad Njemačke da se odmore od napornog turnira i dođu besplatno u Dubrovnik. Vijest za brojne naslovnice u njemačkom tisku, zgodno zar ne?
Naravno teško je za očekivati kako će se njemačka reprezentacija prihvatiti poziv, ali to je čak nebitno u ovom kontekstu — cilj je postignut , besplatna reklama u njemačkim medijima i to na glavnom tržištu.
Naravno to je samo jedan segment marketinga u turizmu ( Real-time marketing ), tema koja nije dovoljna za samo jedan blog, ali mozaik se sastoji od tisuću malih kockica koje čine jednu sliku.


Da se vratimo na temu bloga — bombastičnih naslova ovog ljeta kako nam je opet srpanj podbacio i o famoznom cilju od 7miljardi zarade od turizma.

Državnom turističkom strategijom planiran je „vizionarski“ plan do 2020. Povećati prihode od turizma na 14 milijardi Eura, trenutno dakle zarađujemo 7 milijardi EURA — dakle cilj je duplicirat zaradu. Pitanje je samo kako, ali toga iskreno baš i nema u strategiji, bar ozbiljnih koraka kako doći do tog cilja. Razmišljam glasno i pitam se — ako u tri mjeseca zaradimo 7 milijardi EURA zašto, u najgorem slučaju, isti taj iznos ne bi zaradili kroz 9 mjeseci u kontinentalnom turizmu? Da kontinentalnom turizmu ! Zvuči moguće i u imamo 9 mjeseci „fore“, a ne samo tri mjeseca kao do sada, zar ne? Opet sve se svodi na sadržaj, emocije i ponudu — priče.

Krenimo redom od bogate Slavonije sa svojim pričama ( Osijek, Baranja, Đakovo , Dunav, Vinkovci, Vukovar, Ilok Sl.Brod, Požega , Dunav, Sava, Papuk, Zlatna dolina, Šokadija … ) , Like i Gorskog kotara( Karlovac,Otočac, Gospić, Ogulin , Plitvička jezera,Velebit, Dalmatinska zagora ) pa do Središnje Hrvatske ( Zagorje, Međimurje, Podravina, Krapina, Varaždin, Čakovec, Sava, Drava,Mura, gastronomija, cikloturizam )

Zar ne mislite kako na tim destinacijama u 9 mjeseci ne možemo ostvariti prihod kao i u ova ljetna tri mjeseca ? Ja sam siguran da možemo, da budem još precizniji možemo zaradit još i više …. Jedini problem je što imamo samo priče, a nemamo sadržaja i infrastrukture –opet ima tona nema slike.
Ali ako imamo viziju, cilj i strategiju onda je to realno i ostvarivo.

Evo jednog konkretnog primjera. Grad Vinkovci su najstariji grad u Europi ! Ta činjenica je nevjerojatan turistički potencijal uz kojeg možemo vezati sve seminare, kongrese, događanja, manifestacije itd… možemo dovesti u Vinkovce najbolje i najuspješnije ljude, tvrtke, događanja — sve zahvaljujući najstarijem gradu u Europi — zašto ? Jer ima priču !

Sajam novih medija u najstarijem gradu u Europi.
Modna revija Jučer, danas , sutra — na kojima mogu doći D&G, Armani i mnogi drugi.
Centar inovacija u najstarijem gradu u Europi.
Sve to ima priču, ne lokalnu nego svjetsku.

Siguran sam da Vinkovci mogu privući milijun turista, naravno ukoliko iskoriste svoje potencijal.
Prema TOMAS istraživanju, koje je rađeno za Grad Zagreb u 2012. godini, prosječna potrošnja turista u glavnom gradu iznosi 42 EUR.
Da se malo spustim na zemlju (kako mi inače tepaju) — uzmimo za cilj 500 000 turista, koji će doći u Vinkovce i prosječnu potrošnju od 40 EUR po turistu — dolazimo do brojke od 20 milijuna EUR zarade samo od turizma i to samo u Vinkovcima. Zvuči lijepo zar ne tako ?

Pogotovo ako uzmemo u obzir da je proračun grada Vinkovaca trenutno oko 120 milijuna kuna. Zamislite koliko to može biti nalet vjetra u leđa gradu, gospodarstvu, razvoju poduzetništva, inovacijama itd…

Turizam ne poznaje granice niti vremenska doba, a mi tu raznolikost upravo imamo u našoj maloj i prekrasnoj Hrvatskoj. Ta raznolikost i autohtonost je naša velika prednost i tržišna niša koju drugi nemaju. Iskoristimo je . Idemo je zajedno ispričati.

  Foto: Thinkstock


Da li si možete zamisliti kako jedan običan domaći paradajz čini razliku ?
Smiješno, ali je tako! Da li ste ikad rukama ubrali sami paradajz u vrtu i probali ga ? Probajte iznenadit ćete se mirisom i okusom — priča sto svjetskih jezika. Dakle , Nijemci , naravno ne svi, kupuju paradajz u super marketima, kao i mi u Konzumu, Bili i drugim trgovačkim lancima. Znate onaj svima poznat — žarko crven, umjetan i istog oblika i ukusa.
Ali kada probaju pravi domaći, onaj kvrgavi i ne tako savršeno formiran paradajz, e to je nešto neočekivano, novo, fenomenalno — e takav naš turizam može biti.

A pričamo samo o jednom običnom paradajzu, zamislite onda cijelu našu Slavoniju, Zagorje i Međimurje — od autohtone kuhinje, ljudi, običaja, životinja, konja, prirode, rijeka….. to je što turisti žele i zašto dolaze. Turisti će Vam platiti da spavaju u Vašoj staroj i trošnoj kući, hrane Vam svinje umjesto Vas, obrade vrt …a Vi ćete se smijati i reći: Vidi budale, hrane mi svinje, čiste svinjac, pobrali iz vrta povrće, odradili moj dnevni posao i još mi za to plaćaju !

E da, i to je turizam — to je nezaboravno iskustvo vidjeti uživo svinju,kravu ( smeđu, ne onu ljubičastu ), kokoši, ubrati mirisni paradajz iz vrta i pojesti uz domaću šunku i kobasicu, te utažiti žeđ domaćim vinom i rakijom.

Ne samo da će za to platiti, nego će se opet i vratiti, svi sretni i zadovoljni ili ti marketinški win-win situacija.

Ovog ljeta u prilogu na HRT-u 4 u vijestima javljanje iz  Zadra, voditeljica pita dvije 19-godišnjakinje iz Engleske koje sjede na morskim orguljama i koje su prvi puta u Hrvatskoj : Kako vam se sviđa u Hrvatskoj ? Oduševljeno kažu kako se ovdje kroz more vidi dno — dok je kod njih u Engleskoj more prljavo, smeđe i ne vidi se ništa.
Da sunce i more, ali to nije dovoljno i s druge strane imamo odličnu odskočnu dasku –imamo nešto čime smo privukli pažnju i stvorili motiv dolaska — e sada ih treba oduševiti i „zarobiti“ kako bi se vratili i prenijeli doživljaje svojim bližnjim — što je inače uvijek bio i uvijek će biti najbolji marketing.

Pišući ovaj blog odvele su me misli na razne smjerove skaćući sa teme na temu, neobično i van nepisanih pravila, možda malo zbunjujuće i bez neke crte vodilice, ali TURIZAM JE UPRAVO TO  — jedan živi organizam, koji je međusobno povezan u sinergiji sa raznim elementima. — od paradajza , jednog blijeska u novinama, ekologije, čistog mora, kvalitete usluge, sadržaju, emocijama, cvijeću u hotelskoj sobi, plaćanju karticama, pozdrava dobar dan, osmijeha i svim drugim elementima da bi turizam bio uspješan.

Zato je jako bitno paziti na svaki od tih detalja ( koliko god mali i možda nebitan ) i svaku kockicu u mozaiku našeg turizma.
Turizam je puno više od sunca i mora. Turizam se sastoji od emocija,doživljaja i priče.
Pričajmo priče.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.