Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Gastronomske bajke

Bajka o rižotima

Kao što je kruh u Europi dar bogova, tako je riža u Aziji hrana uz koju se vežu mitovi i ima isto gastronomsko, obredno i simboličko značenje
Objava 24. studenoga 2021. 0 komentara 742 prikaza
Foto: pixabay.com
Foto: pixabay.com
U Aziji se riža smatra biljkom izrazito božanskog podrijetla

Kako ne bi opet proturječio vrsnom Gordonu Ramseyu koji je pripremajući crni rižot, to kultno jelo svih nekadašnjih mletačkih prostora, ustvrdio da se u pripremi ovog zaštićenog jela crnilo stavlja odmah na početku, a sipe se obarene dodaju na kraju, što je potpuno pogrešno, budući da tada gube sva svojstva, na što je meštar po mom guštu David Skoko samo slegnuo ramenima, uvjeren u svoju pobjedu u nadmetanju s engleskim meštrom, ne preostaje mi drugo nego da se vratim jednoj staroj bajci. A ona je za pripremu svih rižota doista prikladna.

Naime, kao što je kruh u Europi dar bogova, tako je riža u Aziji hrana uz koju se vežu mitovi i ima isto gastronomsko, obredno i simboličko značenje kao naš kruh. Što više tamo se riža smatra biljkom izrazito božanskog podrijetla. Pa dok se kod nas Kristovo tijelo izjeda kao krušna hostija, u kineskoj i japanskoj mitologiji riža je istinska mana s neba koja raste po volji silnog Hou Jia, božanskog vladara svih žitarica. Već smo opisali kako je Aleksandar Makedonski prvi donio rižu na obale Sredozemlja, a Arapi je potom proširili po cijeloj Europi, posebno po apeninskoj čizmi, na kojoj su, uz tjesteninu, riža i rižoti upravo obredna jela. Međutim manje je poznata priča o tome kako je riža stigla u Japan.

Dogodilo se to davno, još u doba kada je otočjem mača i sunca vladao silni Amaterasu, kojemu je, baš kao i biblijskom egipatskom faraonu, bilo suđeno da njegovu vladavinu zadesi sedam godina obilja, a potom sedam godina gladi. Nemajući kamo, odluči se car Amaterasu posavjetovati sa svojim rođacima bogovima. I javi mu se tada nebeski glasnik Hoichi, te došapne nepomičnom Amaterasuu: – Kad ti stasa unuk, nek otplovi morem, sve do čvrstog kopna, gdje u rijekama zalaze zore. Razumio je božanski car Amaterasu Hoichijevu poruku i kad se vrati na svoj dvor, zapovjedi da pred njega dovedu njegova unuka, princa Ninigija, kojeg je jako volio.

– Moj dječače, teška su vremena pred našim narodom i podanicima. Bogovi su odlučili da ti budeš spasitelj Japana. Stoga te dajem na nauk velikom pomorcu Harumiju koji će te podučiti tajnama mora i plovidbe, budući da uskoro moraš sam krenuti na dalek i opasan put!

I doista, pet je godina princ Ninigi proveo kod starog pomorca kako bi izučio vještinu upravljanja brodom. Pa kad dođe vrijeme, on razvije jedra na svom brodu te zaplovi prema zapadu, gdje je u sumrak, prije svog rođenja, svakog dana umirala zora.

Prošao je odvažni Ninigi kroz bure i oluje, morao je poraziti potopljene duše ukletih samuraja, borio se s morskim čudovištima, izdržavao žegu i studen, nevremena i utihe. No bio je uporan pa nakon duge plovidbe stigne do ušća Žute Rijeke gdje ga je dočekao nitko drugi nego vladar svih žitarica, moćni Hou Ji. Budući da je znao za kob koja vreba na Japan, napuni lađu princa Ninigija rižom i otpravi ga natrag njegovu djedu Amaterasuu, kojeg je Hou Ji dobro poznavao i iznimno cijenio.

Ovaj put je plovidba začudo bila mirna i nakon nekoliko tjedana princ se iskrca u Yokohami u kojoj je već vladala glad. Podijelio je tada njegov djed svim svojim podanicima po šaku riže za nevolju i po šaku za sijanje, pa je već druge godine ona toliko rodila da je Japan i prije isteka prorokovanih sedam godina pobijedio glad. U Ninigijevu čast riža je tamo i danas sveta biljka krunidbenog obreda, tijekom kojega je jedu car i njegovi podanici. Tek da se prisjete kako svoj napredak i obilje duguju hrabrom princu Ninigiju i samoj nebeskoj moći. Kao i mi svim našim rižotima, uzdanicama sredozemne kuhinje.

Rižot od riječnih rakova 

U gustoj šalši ili umaku od rajčica malo propirjajte 1 kg riječnih rakova, podlijevajući s 1 dl bijelog vina i 1 dl prošeka, tek da pocrvene. Kad se umak s rakovima opet zgusne, ubacite 20 dag riže za rižote, te pirjajte miješajući na jakoj vatri dok se ne zastakli. Tada smanjite vatru i kuhajte rižu stalno podlijevajući s 1 l ribljeg temeljca i 1 dl prošeka. Tek kad riža postane izvana mekana, a iznutra na zub, a rižot ljepljiv i gust, kako se kaže, na val, dodajte papar i sol, pospite sjeckanim petrusimulom pa služite odmah.


Rižot od sira bosiljka 

Na 1 dl maslinova ulja u kojem ste rastopili 5 dag maslaca zastaklite 20 dag riže, 5 sjeckanih češnjeva češnjaka i 1 sjeckanu kapulu, pa skuhajte rižoto podlijevajući s ¾ l bijele bevande. Posebno na 7 dag maslaca rastopite 5 dag ribanog ementalera, 5 dag gorgonzole, 5 dag ribanog kozjeg i 5 dag ribanog ovčjeg sira, podlijevajući s 2 dl mlijeka. Kad dobijete gust umak, odmah dodajte već skuhanom rižotu i sve dobro zamiješajte. Prije služenja pospite stručkom sjeckanog bosiljka i ribanim parmezanom. Ovaj rižot mješavina je nekoliko venecijanskih recepata.


Crni rižot 

Na 1 dl maslinova ulja pirjajte 1 sjeckanu kapulu, 2 češnja češnjaka i ¾ kg na kocke sjeckane očišćene sipe. Kad sipa pusti vodu, u istoj tavi zastaklite 25 dag riže za rižote, pa pirjajte stalno miješajući kuhačom, podlijevajući s 3 dl ribljeg temeljca od orade i brancina Cromaris dok riža ne pusti sluz, a rižot postane ljepljiv. Tada dodajte sipino crnilo i kesicu koje ste razmutili u malo kvasine, ½ dl bijeloga vina i 3 dag maslaca, pa sve opet vrlo kratko promiješajte. Posolite i popaprite rižot, ako želite ukrasite s 1 sjeckanom grančicom petrusimula i služite odmah. Crni rižot jedno je od najpoznatijih jela venecijanske i dalmatinske kuhinje, a kao i drugi rižoti po volji se može služiti i s ribanim parmezanom.
 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.