Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Gastronomske bajke

Kako su patke pojele nestašne Maxa i Moritza

Sjajno hruskavo pečenje vraćalo je sjećanje na plodne dana i obiteljski sklad u kojem je odrastao kao sedmo dijete skromnih poljodjelaca
Objava 10. studenoga 2019. 0 komentara 371 prikaza
Foto: pixabay.com
Foto: pixabay.com
-

Osnivač moderne njemačke karikature, Wilhelm Busch, rođen 1832. u Wiedensahlu pokraj Hanovera, sve do svoje smrti 1908. na svojem je stolu češće kusao skromnija jela koja su ga podsjećala na djetinjstvo, razne kaše i ljetna variva u kojima bi rijetko zaplivala kobasica ili komadić slanine. No kad bi se na blagovaoniku našla pečena perad, navirale su prave uspomene. Sjajno hruskavo pečenje vraćalo je sjećanje na plodne dana i obiteljski sklad u kojem je odrastao kao sedmo dijete skromnih poljodjelaca.

Otad se njegova strast prema peradi, patkama i guskama razvila u metaforu kojom se često služio kad je trebao dovršiti neki obično jednostavan zaplet svojih stihovanih crteža o zgodama Maxa i Moritza, nestašnih seoskih dječaraca koji su cijelo izmaštano selo znali natjerati u očaj. Buschovi likovi, koje kao dramaturška pratnja slijede prasci, guske, patke, kokoši i psi lutalice, oslikavaju svijet pun humorne životnosti, u kojemu sve pršti od piva ili vina, raznih pečenki i kolača. Eto, njegov se junak, vrli gospodin Schock, rastavio od života jer mu je u grlu zapela velika riblja kost.

Bogobojazna udovica Helena ispratila je svog supružnika bijesna jer mu se ta tragična nezgoda dogodila u teškom pijanstvu. No tu žalosti nije bio kraj! Max i Moritz ukrali su skrhanoj ženi već pripremljenu patku dok je još tugovala i bjesnjela po kući. Drugom zgodom prevalili su majstora Boda u potok tako što su prethodno pilom zarezali tanko brvno pa je ono pod majstorovom težinom puknulo, a jadnika je odnijela bujica. Tko zna kako bi se proveo da u zadnji čas nije uhvatio za noge dvije patke koje su plivale u potoku i spasile ga od pogibelji, naglo uzletjevši. Smišljajući takve vesele i priproste zgode, Busch je uživao u svojoj peradi.

No znao je posvetiti i pokoju pjesmicu običnim jajima na oko, palačinkama i salatama, varivima i kašama iz djetinjstva, kasnije svinjetini i kobasicama, posebno onima iz Wolfenbuttela, sušenima ili kuhanima. Pa bi se nakon njih kao predjela vraćao svojim omiljenim pečenim patkicama i s veseljem pisao dok su još cvrčale u pećnici: “Ništa do patke nema / vješt kuhar kad je sprema. / Meso čvrsto i skoreno / a pero za crtež stvoreno!” Valja priznati da je meštar Busch volio i druge pečenke koje su znale nadahnuti maštu ovog veseljaka libertinskih uvjerenja. “Umjetnost pripremanja dobrih pečenki ravna je dobrom djelu, a tko je pečenku dobro ispekao, taj mora imati dobro srce”, znao bi govoriti. I onda, redovito, nakon valjano pečene peradi, malo bi odrijemao pa potom sjeo za crtaći stol, dok mu je gušće pero plesalo u ruci, oživljavajući zgode junaka i živadi na papiru.

Pa je tako, zalogaj po zalogaj, stigla i posljednja šala : “Jao vama Max i Moritz, Stigla vas je zadnja šala, / Probušili ste mužu vreću te od nekoć žita hrpe, / osta tek sad hrpa mala. / Tada seljak za vrat ščepa nevaljalce. /Pa u vreću s njima smjesta / i šale im posta dosta. /Jer mlinaru on već hita koji hlapce u mlin baci /Melje, melje stari mlin, Skiči, škripi plijen mu fin. / I kroz žrvanj ispadoše komadići, sitni prah. / Tako eto skonča dvojac / Nevaljali Moritz, Max. / U mlin tada dvije patke uđoše na glavna vrata, / Pa pojedoše sve do zadnjeg, komadiće od dva tata.”

I tako je neslavno završila posljednja pustolovina Wilhelmovih nestašaka. Kad je odložio pero, meštar Busch se rastužio. I odmah, ne časeći ni časa, u svoga gostioničara naručio pladanj peradi. 


Crvena tartufata od pačjih prsa 

U ½ dl guste šalše od pomidora dodajte 20 dag već pečenih pačjih prsa izrezanih u kockice (može i sušenih), 1 žlicu slatko ljute paprike, malo soli, pa sve zajedno pirjajte da se prožme. Tada u umak s peradi ubacite ½ kg već skuhanih i procijeđenih šurla (može i makarona), dodajte 1 žlicu crne tartufate i sve promiješajte. Služite vruće.


Svinjska rolada s pačjom sitneži 

Oko 1 kg svinjske mekači od buta prostrite na dasku, istucite batom za meso tako da dobijete veliki odrezak, pa na meso položite 15 dag tanko rezane kuhane šunke, 15 dag sjeckane pečene pačje sitneži 1 prstohvat majčine dušice, malo krušnih mrvica i 1 umućeno jaje. Posolite i popaprite, pa smotajte roladu koju podvežite koncem za kuhanje. Pecite na 1 dl maslinova ulja u kojemu ste rastopili 5 dag maslaca okrećući dok se rolada ne ispeče sa svih strana. Izvadite, malo ohladite, pa oštrim nožem izrežite u ploške koje služite s restanim krumpirom i mlincima.


Patka u meda sa zelenim mlincima 

Jednu patku od oko 2 kg isijecite na komade. Na 10 dag pačje masti i 1 dl ulja propirjajte 10 dag sjeckane pancete i 2 sjeckane kapule. Kad zastakle, dodajte već posoljene i popaprene komade gušćeg mesa i zazlatite u masnoći i povrću. Smanjite vatru i zalijte s 3 1/2 dl crnog vina, ubacite po ½ žlice koncentrata od rajčice i slatke paprike, 4 klinčića i 4 grančice ružmarina, pa pustite da se polako tuši i prija oko 1 sat. Posebno na tavi rastopite 5 dag maslaca u ½ dl maslinova ulja, pa dodajte masnoći 1 dl meda od kadulje i zalijte s 2 dl crnog vina. Popaprite oprezno umak i pustite da ugusti. Tada umak dodajte u lonac s pečenim i propirjanim komadima guske i kuhajte istiha, povremeno moješajući da umak od vina i meda ne zagori, oko 10 min. Služite s domaćim mlincima, najbolje zelenima s koprivom ili špinatom.
 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.