Naslovnica Gastronomske bajke

Legenda o morskom oku, stvoritelju podmorja

Objava 28. veljače 2017. 0 komentara 700 prikaza
Riba iz ribarica koja se može kupiti odmah na obali dio je tradicije koja u kuhinjama, konobama i krčmama stvara gastronomsku nirvanu i jelovnike
Veljko Barbieri
Riba iz ribarica koja se može kupiti odmah na obali dio je tradicije koja u kuhinjama, konobama i krčmama stvara gastronomsku nirvanu i jelovnike

Još živi jedan prastari mit u koji vjeruju samo ribari:

Davno, davno, kada je more pokrivalo cijelu zemlju, iz najdubljih zakutaka svemira jurnuo je sićušni meteor i udario o naš tada još morski planet. Oko mjesta na kojem je potonuo pod površinu, krenu se dizati valovi po površini mora, dimeći se na vrhovima svojih kresta, šireći se u širokim krugovima, koji su slijedili jedni druge. Ipak, uskoro se površina pramora smiri kao da meteor nije ni udario o vodeni planet.

No budući da tada još nije bilo nijednog stvora koji bi to potvrdio, vidio ili zapamtio, čim je dotaknuo dno, pretvorio se u veliko riblje oko, koje je bljeskalo žmirkajući u podmorju sred vrtloga tirkiznih morskih struja. Od tog trena stanu iz njegove zjenice kuljati svi morski stvorovi. Pošalje ih veliko oko da lutaju podmorjem, a stvorovi su se na svim stranama razmnožavali i osvajali modra prostranstva i zlatno podmorje. Krene tako golema vojska morskih bića, koja je svojim nagonima bez svijesti, duboku zjenicu osjećala svojim stvoriteljem, i polegnu po dnu da odaju vjernost velikom ribljem oku, budući da je samo njemu znanim zagonetnim zakonima, ravnalo njihovom sudbinom.

Tada odjednom, raširi se oko na dnu mora, a iz njega kao plameni vodoskok prokulja užareno, rastaljeno, središte zemlje i kako je zjenica plovila po velikom oku, gdje god je zaustavila pogled, stvarali su se na površini otoci, pa razuđena velika otočja i na kraju niz razbacanih kontinenata, a život iz mora krene na nova kopna udišući zrak koji je u mjehurićima iz velikog oka isplivao na površinu, i obmotao zemlju prozirnim, plavičastim plaštem.

Nemjerljivo dugo vremena je prošlo od kad su se prvi pomorci otisnuli s obala već napučenim mnogim bićima, u potragu za stvoriteljem koji im je, osim tijela, već usadio svijest o samima sebi. Zbog toga, tvrdi taj mit, kad netko ugleda ribarice na noćnoj pučini, mora znati da to ribari i ribe koje se zapleću u njihove mreže, zajedno traže veliko morsko oko, stvoritelja stvorova podmorja i nadmorja. Ili tek njegovu šarenicu života, koja i dalje žmirka dok je oplahuju tirkizne morske struje, male galaksije u zjenicama uhvaćene ribe.

Naravno ovaj se mit u stvarnom ribarskom svijetu odnosi ponajprije na koče koje stružu po morskom dnu, a onda u dubokim vrećama istežu na palubu rakove, glavonošce, bijelu ribu s pržine, uz ponekog većeg zalutalog kovača, ugora ili škarpinu. Naravno, za njima ne zaostaju ni flote plivarica, sa svojim ulovima plave ribe, ni potegače u kojima se nađe ono najbolje iz ribljeg svijeta. Stoga je riba iz ribarica i stare legende, koja se može kupiti odmah na obali, na privezanom brodu, svakodnevni suputnik luka, otočkih i kopnenih gradova, i čini onaj dio od kojeg se baš kao iz legende o morskom oku, u kuhinjama, konobama i krčmama, stvara tradicionalna gastronomska nirvana i jelovnici, u kojima se uživa sa sredozemnim izješama i bonkulovićima urođenom strašću.

Pa zamirišu brujetini i popare od liganja, mola, ugorčića, lastavica i bežmeka, frigancije svake vrste, lešade i pučke gregade čije ljepljive juhe i umaci odišu morem i mirišu po stanovnicima podmorja i nadmorja, maslinovim uljem i pirjanim povrćem, uz vino koje se čini da se pretače u čaše već razdraganih primorskih izješa, iz samog velikog morskog modrog oka ili zlatnih ribljih šarenica iz mreže.


Gratinirani brujetin od liganja

Srednjim ili manjim lignjama iz koče, sve skupa oko ¾ kg, odrežite krakove i šiljate krajeve tijela (koje možete ispržiti) pa ih uzdužno razrežite i očistite od svake nečisti i prozirne kosti. Dobro ih operite, osušite te malo obrašnite i popržite kratko na miješanom ulju da tek uhvate koricu. Tada ih ubacite u lonac na posteljicu od već zastakljene 1 veće sjeckane kapule, 3 režnja bijeloga luka i 3 sjeckane rajčice pelata u manjim komadima s malo umaka od rajčice, sve podlijete s 1 dl ribljeg temeljca i ½ dl bijeloga vina, pa kuhajte na tihoj vatri dok se ne prožme. Posolite, zaljutite jednim malim sjeckanim feferonom i začinite prstohvatom sjeckanog petrusimula, pa dobro protresite posudu s jelom. Pustite da malo odstoji pa služite bez priloga. 


Grčka barbunya

Oko 1 kg manjih očišćenih barbuna ili trilja vrlo malo uvaljajte u brašno od pira, pa ih pecite s obje strane kratko na gradelama. Skinite s vatre, podlijte s 1 dl maslinova ulja u kojem ste preko noći držali 1 stručak sjeckanog divljeg koromača. Posolite i popaprite, pokapajte sokom d 1 limuna i služite s kuhanim zeljem po volji.


Sušeni brancin Cromaris na bakalar 

Oko ½ kg sušenih fileta od brancina Cromaris prokuhajte oko 10 minuta u vodi. Prolijte prvu vodu, pa opet kuhajte u drugoj oko 5 minuta. Prolijte i tu vodu, a onda kuhajte tunja zajedno s 1 ½ kg na ploške narezanih krumpira dok povrće ne omekša. Procijedite i ostavite malo vode od kuhanja, ubacite 10 sjeckanih režnjeva češnjaka, 1 sjeckanu vezicu petrusimula ili peršina, 2 dl maslinova ulja, popaprite i, ako treba, posolite po volji pa služite vruće.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Message