Blogosfera Gastronomske bajke

Odresci i prijanci svinjskih revolucionara

Totalitarizam nije preživio kao ideologizirani društveni sustav, a svinjama je novi postrevolucionarni kulinarski sustav opet namijenio nekad presudno mjesto na stolu.
Objava 11. ožujka 2019. 0 komentara 942 prikaza
Foto: pixabay.com
Foto: pixabay.com
Životinjska revolucija Georga Orwella predvođena prascima, kao i svaka prava revolucija, tužno je završila, no ipak je ostavila traga

Sasvim sigurno nema junaka u domaćem životinjskom svijetu koji je toliko opjevan kao svinja. Pa ipak, u toj kulinarskoj i literarnoj biblioteci jedno se djelo izdvaja. Glasovita animalistička distopija, ”Životinjska farma” Georga Orwella, koji u svojoj sjajno ispričanoj priči nije slučajno upravo svinjama odredio ključnu ulogu u revolucionarnom prevratu kojim su životinje srušile vlast farmera i uspostavile svojevrsnu diktaturu životinjskog proletarijata nad malim engleskim posjedom.

No u samom romanu, remek-djelcu, koje je na veliku žalost zagriženih revolucionara, vrlo jasno ocrtalo sudbinu svih nasilnih društvenih promjena proisteklih iz totalitarnih ideologija i diktatora koji su tako snažno obilježili prošlo stoljeće, misleći upravo na njih, svinjskim je autarsima, u koje su se ove inače liberalne životinje prometnule, što zbog niza za njih povoljnih okolnosti, što zbog njihove inteligencije i sposobnosti da organiziraju društveni život po vlastitim mjerilima, namijenio tu staljinističku ideološku ulogu.

Od rođenja svake svinje na nekoj farmi ili tovilištu, do mesarskog noža, kuhinje ili pušnice. Ipak, Georgeova životinjska revolucija koja je predvođena prascima tužno završila, kao i svaka prava revolucija, ostavila je traga. Totalitarizam nije preživio kao ideologizirani društveni sustav, a svinjama je novi postrevolucionarni kulinarski sustav opet namijenio nekad presudno mjesto na stolu. Naime suvremena, posebno klasična gastronomija 19. i 20. stoljeća podigla je razinu uživanja u svinjskom mesu, kao nekoć u Starom Rimu, unatoč zlogukim nutricionističkim i dijetalnim upozorenjima i u svijetu koji otvara sve više usta počela se posebno skrbiti o svinjama.

To je po Danieli Gravini, jednoj od autorica vrsne knjige “Prasci i svinjetina”, objavljenoj u Italiji 1999., dovelo do pravog socijalnog paradoksa, budući da je u sve gladnijem svijetu zbog obnovljenog isticanja gastronomske i nutricionističke vrijednosti praščeva mesa, valjalo svinje početi hraniti žitaricama i grahoricama, posebno kukuruzom i sojom, tako da su se na kraju ljudi, hranitelji svinja i svinje, hraniteljice ljudi stali nadmetati za hranu iako je, naravno, prava namjera tog nadmetanja upravo želja da dobro i pravilno uhranjeni prasci u konačnici postanu što bolja hrana.

Nije stoga slučajno da je upravo mali praščić Snowball, Snježna Gruda, na Orwellovoj farmi najpoznatiji ali i najtragičniji junak ove groteske u kojoj su svinje zamijenile ljude i preuzele svojstva njihova značaja, ali ujedno i prasećih socijalističkih vođa prevrata koji ih je skinuo s vlasti. Za utjehu, ti isti ljudi, ljubitelji svinjetine, ipak, kako nas neizravno poučava ”Životinjska farma”, nisu uspjeli u potpunosti zamijeniti svinje. Čak ni kao sušeni pršuti ili pečena rebrica, odresci i kotleti, ma koliko Orwellova životinjska revolucija na kraju doslovno i izravno pojela svoju djecu.

U kuhinjama se danas više možda ne koristi svaki dio proganjanoga idealističkog revolucionara Snowballa. Njegova ukuhana krv, oglavine, koža i papci postali su prava gastronomska rijetkost i starokulinarski relikti, no zato suvremeni, ali i tradicionalni jelovnici, još puni sjećanja na bezbrižno vrijeme na oslobođenoj farmi, sanjaju lagane pirjance i odreske, od buta mladog i vrlog svinjskog idealista, kojemu ionako neće u proljeće, u okrutno doba kolinja odojaka, preostati drugo nego da se s dolaskom već rjeđih hladnijih ožujskih noći omota u vlastito meso i zauvijek ogrije u vreloj pećnici.


Svinjski šnicli s gljivama

Oko ¾ kg svinjskih šnicla ili odrezaka, blago otucite i pobrašnite, svaki obložite ploškom pancete pa ih stavite pirjati u veliku tavu na 1 dl maslinova ulja u kojem ste rastopili 5 dag svinjske masti. Kad zazlate, dodajte 20 dag vrganja izrezanih na ploške i 20 dag lisičarki. Kad gljive puste vodu, posolite i popaprite i zalijte s 1 dl bijeloga vina. Kad uzavri, skinite s vatre i služite odmah.


Carsko meso na žaru

Izrežite pravilne odreske od 1 kg svinjskog carskog mesa, posolite ih i popaprite i pecite na gradelama s obje strane dok ne budu gotovi. Tada ih položite na tanjur i služite s restanim krumpirom i malo šalše od pomidora u koju ste dodali tek malo ajvara. Tradicionalni recept.


Svinjski odresci u satarašu

Na 5 dag domaće svinjske masti zazlatite 2 sjeckana crvena luka i dvije paprike kojima ste odstranili sjemenke i narezali ih na trakice. Kad se sataraš zgusne, a povrće omekša dodajte još i 1 dl sjeckanih rajčica. Na tu posteljicu položite 3 svinjska odreska od po 20 dag koja ste prethodno istanjili batom za meso, pa pirjajte na tihoj vatri dok meso ne omekša i sve se prožme. Začinite 1 žličicom ljute paprike, posolite i prelijte s ½ dl bijelog vina. Nastavite pirjati tresući posudom dok se sve namirnice ne povežu, pa poklopite, ugasite vatru i pustite da se sve tuši nekoliko minuta. Služite vruće.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.