Blogosfera Gastronomske bajke

Papa i kraljica uživali u hrani - scene Posljednje večere uz janjetinu i ribu!

Desecima predjela, jela i kolača, uz prizore iz Svetog pisma od šećera i marcipana, s istaknutim Kristininim grbom, dičili su se u svečanoj dvorani
Objava 01. ožujka 2019. 0 komentara 102 prikaza
Foto: Screenshot Youtube
Foto: Screenshot Youtube
Papa je 27. prosinca 1655. za Kristinu Švedsku, svoj veliki politički i vjerski plijen, priredio najpoznatiji barokni banket

Protureformacija, pokrenuta još u renesansi, već sredinom XVII. stoljeća odnijela je znatnu prevagu. Kristina Švedska, nekadašnji cvijet protestantskih kuća, kći kralja Gustava Adolfa, velikog vojskovođe i protestanta, prešla je na katoličanstvo. Bila je to velika pobjeda bez žrtava, ali Kristina je morala krenuti u Rim. Taj put vodio je preko Njemačke, u kojoj je u Kölnu i Frankfurtu uživala u svinjskom butu pečenom na ražnju pa potom u mladoj patki sa slatkim zeljem i mladim vinom.

Nekoliko dana poslije u Augsburgu ručala je srnetinu s brusnicama i krušnim valjušcima, paštete od divljači i probrane kolače. Kad je napokon stigla u Rim, odahnula je jer je stigla na svoje duhovno odredište, papa je zauzvrat 27. prosinca 1655. za svoj veliki politički i vjerski plijen priredio najpoznatiji barokni banket. Desecima predjela, jela i kolača, uz prizore iz Svetog pisma od šećera i marcipana koje je izradio najpoznatiji majstor ukrašavanja baroknih jela Giovanni Paul Schor, s istaknutim Kristininim grbom, dičili su se u svečanoj dvorani.

No tko god je bio u gledalištu nazočio je nečuvenom izuzetku. Papa koji je uvijek jeo sam, a nikad, baš nikad u ženskom društvu, naredio je da se uz njegov postavi i kraljičin stol, pod istim velikim baldahinom koji je stvarao dojam da pred zemaljskom kraljicom i nebeskim poslanikom nema pred Bogom nikakve razlike. Iako nevjerojatan, bio je to pravi prizor nove epohe. Nebo i stol, ta dva vezana barokna simbola pokrivena zlatom vezanim stolnjacima, otkrivao je trijumfalne povorke od jestvina svih vrsta i religiozne prizore, scene Posljednje večere uz janjetinu i ribu, Isusove poruke od marcipana i njegovih djela i zgoda, u obliku gastronomskih triomfa, kako su nazivali ta prava kiparska uprizorenja, dubljena i odlijevana od rastopljenih namirnica, rukom glasovitih umjetnika poput Berninija ili Perettija.

Oni su se šepirili u blagovaonicama prepunim peradi, divljači, povrća i začina, iz u prošlom stoljeću osvojenih Amerika i Azije, koji su ploveći preko oceana na tržnice i stolove Španjolske i Portugala, prvo preko papinskih kuhinja, pa onda preko Francuske i Napuljskog Kraljevstva, revolucionirali europsku kuhinju. Nad tom hranom ovi sveti prizori bdjeli su poput zavjetnih slika, pomiješanih s antičkom mitologijom koju su uz papu pomilovali apsolutistički francuski burbonski suvereni, naginjući se nad pirjancima, tim gospodarima barokne kuhinje.

U Italiji i Španjolskoj stražarile su nad gozbama prikaze baroknih nebesa i zvijezda oko Božje svjetlosti, vrlina pobjednica nad porocima, utjelovljenim u djevicama i pohotnicima, pravednicima i debeljuškastim putima koji su zajedno molili nad nedoumicama epohe. Kopuni i purani uzlijetali su kao anđeli pečenih krila i nadlijetali Krista koji je vukao križ po slatkoj Golgoti od rastopljena šećera.

Dok su uživali u rafiniranim jelima posluženim pod prikazom njegove muke, nisu osjećali ni bol ni pokajanje. I Sin Božji bio je napravljen od marcipana! Taj barokni nerazmjer živio je u neprikrivenoj i podjednako snažnoj sklonosti prema senzualnosti. To umijeće i sposobnost da se veličanstveno i pretjerano nadogradi složenim kuharskim izričajem postalo je središte europske gastronomije. Bez obzira na lomače inkvizicije, opet je oslobođen užitak upotpunjen sviješću da se okusima i mirisima može objasniti čak i grijeh, kao konačno pronađeni afrodizijak strasnih epoha koje će zajedno s Kristinom, Tudorima, Bourbonima i Habsburgovcima, rimskim poslanicima Neba, uskoro krenuti na svoje posljednje apsolutističko putovanje.


Kopun u soku od naranče i vrhnja

Pobrašnite komade mladoga kopuna od 2 kg pa zazlatite na masti. Pecite u pećnici s obje strane dok sve ne dobije koricu. Tada kopuna prelijte sokom od 1 naranče, pospite vezicom mljevene kadulje i šafrana, posolite i popaprite te prelijte 1 dl punomasnog slatkog vrhnja. Služite odmah s ½ kg skuhanih domaćih njoka od brašna i krumpira koje ubacite u meso i umak pa protresite tako da se pomiješaju i spoje.


Fricasse od srnetine

Na 5 dag rastopljene masti pirjajte zajedno 5 dag sitno kosane masnije slanine, sitno sjeckana 2 manja crvena luka pa kad zazlate ubacite 2 podjednako sitno sjeckane paprike, 1 mljevenu rajčicu, 1 ribanu mrkvu i ¾ kg mladog srnećeg mesa od buta narezanog na kocke. Nastavite pirjati sve dok se povrće ne raspadne, a meso postane sasvim meko, podlijevajući 1 dl mesnog temeljca. Kada fricasse ugusti, dodajte 1 žlicu džema od brusnica pa posolite i popaprite, još promiješajte pa vruće služite s domaćom tjesteninom.


Lonac od povrća i teletine

Na veće komade izrežite ¾ kg teleće mekači pa ih položite u vatrostalnu posudu na 1 ½ dl maslinova ulja u kojem ste rastopili 5 dag maslaca zajedno s na komade sjeckanom po 1 rajčicom, paprikom, kapulom, korijenom celera i peršina te po ¼ krumpira u kockama i očišćenih prokulica. Pecite u pećnici pa, kad meso uhvati blagu koricu, podlijte s ½ l mesnog temeljca, 1 žlicom vrhnja za kuhanje, posolite, popaprite i vratite da se sada pirja u pećnici dok se sve ne omekša i prožme. Služite vruće.
 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.