Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Gastronomske bajke

Šparoge za bogove

Svi antički liječnici i gastronomi, od slavnog Hipokrata, Galena, Katona i Apicija, tvrde da je pupoljak divlje šparoge ljekovit te da ima tajanstvena, nimfejska svojstva
Objava 11. svibnja 2021. 1 komentara 4548 prikaza
Foto: pixabay.com
Foto: pixabay.com
Šparoge

Upravo nekako u ovo doba godine kada se između šumskog primorskog grmlja, vapnenca i drača spuštaju i uzdižu obrisi ljudi, koji u rukama stežu stručak tek ubranih šparoga, možemo se prisjetiti davne zgode kada su se dva slavna boga s Olimpa, Dioniz i Apolon, na arkadijskim obroncima, sukobili oko naklonosti nimfe Niobeje, najljepše među svim nimfama šuma i gora. No, Niobeja nije bila lak plijen :

– Evo svijetli bogovi, nikad siti ljubavne igre, evo, ovaj pupoljak šalje sam gospodar Had, svojoj ženi Perzefoni. Svakog proljeća kada ga ona napusti i vrati se u vanjski svijet. To je pupoljak njegove muškosti. Pa krenite onda i berite šparoge moje naklonosti, budući da ću pripasti onome koji ih do sumraka ubere najviše. Krenu tako Dioniz i Apolon u potragu. Satima su lutali obroncima Arkadije i svaki je već stezao pozamašan stručak. Pa ih tako zateče sumrak i vrate se pred Niobeju svaki sa svoje strane strmog obronka. Ona ih je pak očekivala izazovno ističući svoje zanosne obline :

– Da vidimo svijetli bogovi, tko je zaslužio noćas moju naklonost!?

Pa uzme prvo Apolonov stručak i prebroji u njemu točno tri stotine šparoga. Potom stane prebrojavati i Dionizov, no za čudo i u njegovu je stručku bio isti broj. Stajali su tako bogovi u nedoumici, kada progovori zamamna Niobeja.

– Eto, bozi moji, žao mi je, ali nije vam nijednom suđeno moje tijelo. Pogledaju se tada Apolon i Dioniz, i već su se spremali nasrnuti na zanosnu nimfu, kad odjednom zadrhta tlo, a iz podzemlja nikne golema šparoga.

– Samo se drznite, nasilnici, Niobeja se podaje samo meni. O tome mojoj ženi Perzefoni ni riječi – začuje se strašni Hadov glas od kojeg je podrhtavala zemlja. I već je Niobeja grabila pupoljak svog moćnog ljubavnika, a Apolon i Dioniz, bez riječi i daha, budući da su ipak bili niži bogovi od njihovog moćnog strica, krenu svaki svojim putem.

Od tada svi, antički liječnici i gastronomi, od slavnog Hipokrata, Galena, Katona i Apicija, tvrde da je pupoljak divlje šparoge ljekovit te da ima tajanstvena, nimfejska svojstva. Zbog toga su tisućljeće i poslije, u Shakespeareovo doba divlje sredozemne šparoge, bile skupa poslastica dostupna samo najbogatijim engleskim slojevima. Oni su se za šparogama još više pomamili nakon što je vrli gurman i botaničar Nicholas Culpeper, koncem XVII. stoljeća u svom traktatu o jestivom bilju pohvalio šparoge, “posebno one divlje, zbog sposobnosti da liječe razne boleštine, a pogotovo zbog utjecaja na buđenje tjelesne moći”.

I premda su ta ista svojstva šparogama pridavali stari pisci i hedonisti, koji su ih nazivali “laskavicama nepca”, prava pomama za tim pupoljcima strasti, rasplamsala se u baroku i prosvjetiteljstvu. Kuhinje tih epoha bile su doslovce ovjenčane šparogama, a na kraju tog zavidnog niza, galantni je Giacomo Casanova tvrdio kako veliki pupoljak divlje šparoge, već svojim izgledom može probuditi uspavanu muškost. On je uživao u juhama od šparoga, mletačkim gratiniranim šparogama, dodavao ih je svojim omiljenim škampima, ribama, mesima, posebno janjetini i kozletini, dok su njegovi sunarodnjaci, ali i hedonistički potomci u ljubavnom i gastronomskom umijeću, revolucionarne i postrevolucionarne Francuske, naručivali u svojih kuhara mirisne umake od šparoga i mladog graška, salate i kreme od šparoga, tražeći samo za sebe, baš poput Dioniza i Apolona, među mnoštvom pupoljaka, upravo onaj najmoćniji i najveći.


Šalšica od šparoga i pomidora

Na 2 dl maslinova ulja zazlatite 4 sitno sjeckane kapule i 10 režnjeva češnjaka, pa potom dodajte 2 kg na kockice sječenih rajčica i pustite da sve pirja dok ne dobijete gust umak. Tada ubacite 1 žlicu kapara te ½ stručka obarenih šparoga posolite, i zaljutite s 1 malim paverunom i pospite sjeckanim petrusimulom. Ovakva šalša od pomidora služi se kao prilog raznim proljetnim jelima.


Lešo janjetina sa šparogama 

Oko 1 kg janjetine satarom isijecite u komade pa kuhajte u 2 l vode sa komadima od po 2 mrkve, korijena od pastrmka uz po 1 stručak selena i petrusimula ili celera i peršina te 1 oguljenu kapulu i 2 zgnječena režnja češnjaka. Pustite da kuha dok meso i povrće ne bude meko, izvadite na pladanj, posolite krupnom morskom solju i paprom, prelijte s 1 dl maslinova ulja pa služite meso toplo, s povrćem iz juhe te šalšicom od 20 dag otkoštenih mljevenih zelenih maslina pomiješanim s 15 obarenih i sjeckanih pupoljaka od divljih šparoga.


Rezanci s umakom od ribe i šparoga 

Na 1 dl maslinova ulja dodajte 1 sjeckanu kapulu i 4 sjeckana režnja češnjaka, posolite pa kad zazlate ubacite 1 kg svježih obarenih sjeckanih pomidora ili onih iz limenke. Kad se ugusti, u šalšu ubacite oko 1 kg manjih komada očišćene ribe za brujet, bez kostiju (ugor, škarpina, orada Cromaris), pa sve pirjate tresući posudom i podlijevajući s 2 dl bijeloga vina i 1/2 dl kvasine dok sve ne ugusti. Tada ubacite 20 dag na komade sjeckanih repova od kozica, 10 obarenih mekih dijelova od divljih šparoga, pa pustite da sve još malo zajedno pirja. Posebno u ribljem temeljcu skuhajte ½ kg debljih rezanaca, procijedite pa prelijte tjesteninu s brujetinom. Zaljutite 1 sjeckanim malim crvenim paverunom ili feferonom pa služite rezance s brujetinom vruće, po volji pospite kaparom i ribanim tvrdim sirom.
 

  • hytena:

    Neka bogovi jedu šparoge, ja ću kremenadle