Blogosfera Gastronomske bajke

Vragovi, vještice, zob i Valvasarovi omiljeni konji

Janez Vajkard Valvasor svojim je djelom na svoj način odredio budućnost i uspon Slovenije i dijela Hrvatske. Osjećao se možda sigurnije tek uza zdjelu vojničke zobene kaše, među svojim konjima koje je zajedno s voljenom domovinom proslavio u ondašnjoj Europi
Objava 28. prosinca 2018. 0 komentara 317 prikaza
Foto: 9-wallpapers.blogspot.com
Foto: 9-wallpapers.blogspot.com
Prisjećao se strašnih priča iz djetinjstva u Izvlaki, pogotovo one o paklenoj konjici vukodlaka, vještica i vragova koja je za osobito mračnih noći znala projahati kroz Zagorje na Savi, tražeći za sebe i svoje konje najbolju zob, a onda nestajala u jezi i tami.

Kada je na Starom trgu u Ljubljani 1641. rođen Janez Vajkard Valvasor, malo je tko mislio da će to plemićko dijete postati polihistor slovenske a djelomice i hrvatske povijesti. Daleko bi nas odvelo kada bismo pokušali samo pobrojiti njegova djela, bitke i putovanja, kad samo ono najvažnije „Slava vojvodine Kranjske“ima 3532 stranice i u njemu je opširno prikazao Sloveniju kao autohtonu zemlju, narod i kulturu, opisujući i česte izlete na područja tadašnje Hrvatske i Istre, stare civilizacije tih naših regija, posebno poljodjelstvo i iz mnogih razloga njemu važnu zob.

Još u 7. st. prije Krista zob opisuje Hesiod u svom slavnom spisu „Radovi i dani“, ističući njezinu hranjivost, vlaknasti sastav koji pomaže u tjelovježbi i vojničkom pozivu, pa je prikladna hrana za vojnike i njihove konje. Ta antička saznanja o zobi sačuvala su se u sjevernijim krajevima i u srednjem vijeku sve do Valvasorovih dana, kada su lonci i kaše od zobi činili važan i zdrav dio prehrane.

Pa ipak, unatoč svom vojničkom i znanstvenom racionalizmu, Valvasor, pravo dijete baroka, bio je opsjednut vragom i vješticama, i gdje god bi naišao na neku legendu o njima, bilježio je i opisivao njihova staništa, pogotovo Cerkniško jezero, koje je presušivalo iz potpuno tajnovitih razloga i o kojem je ostavio značajno svjedočanstvo. Ipak, što je za našu priču podjednako važno, Valvasor je volio uzgajati i jahati svoje vjerne kranjske konjiće, za koje je tvrdio da su najzahvalnija pasmina, ističući njihovu snagu, izdržljivost na vrućini i studeni te nadasve pouzdanost u bitkama i na putovanjima.

Pa kad je među drugim životinjskim pasminama opisao i svoga konja, počeo se baviti i raznim vrstama trava podobnim za ispašu, a ponajprije zobi te potom i žitaricama koje hvali, čak i kad su ga povremeno uznemiravale drevne legende o vješticama i vragovima. On je u njih vjerovao, ali je njima usprkos odlazio na ta tajanstvena mjesta i bilježio pojave koje je zapisivao kao znanstvenik i fantast koji je o njima znao ostaviti dragocjena svjedočanstva. No, istodobno bi se skutren uza zdjelicu zobi i žitarica, uz tu hranu svih seljaka i vojnika kroz povijest, ali i konja i stoke krupnog zuba, prisjećao strašnih priča iz djetinjstva u Izvlaki, pogotovo one o paklenoj konjici vukodlaka, vještica i vragova koja je za osobito mračnih noći znala projahati kroz Zagorje na Savi, tražeći za sebe i svoje konje najbolju zob, a onda nestajala u jezi i tami.

Krikovi su se uvlačili pod kožu i u dušu maloga Valvasora dok su vukovi zavijali u gustišima i plašili obiteljska stada i konje. Nije pomagalo ni što ga je tješila majka Ana Marija pričajući mu stare bajke. Za njega mnogo manje uvjerljive od strašnih bića koja su u svijetu u kojem je odrastao bila stvarna. I te legende odredit će ga kao čovjeka i vojnika te kao znanstvenika i putnika.

On koji je svojim djelom na svoj način odredio budućnost i uspon Slovenije i dijela Hrvatske, bio je sve do svoje prerane smrti u Krškom 1693. opsjednut nadnaravnim bićima. Osjećao se možda sigurnije tek uza zdjelu vojničke kaše od zobi, među svojim konjima koje je zajedno s voljenom domovinom, gradovima i pokrajinama, poljoprivrednim i stočarskim kulturama i jelima proslavio u ondašnjoj Europi. Pa bi žlica pronašla put do njegovih usta dok su konjići ratoborno njiskali tjerajući utvare iz legenda iz djetinjstva, a on je, premda uznemiren i možda u duši preplašen, bio spreman za nove pothvate.


Zob i ječam na seljački

U posudu ulijte 1 dl maslinova ulja, dodajte 1 cijelu kapulu, 4 režnja češnjaka, 1 stručak petrusimula ili peršina te po 29 dag kg zobi i ječma, koje ste preko noći potopili u vodi i procijedili. Tada u lonac ulijte ¾ litre hladne vode, posolite i popaprite i sve zajedno kuhajte oko 20 minuta, dok zob sasvim ne omekša i stvori ljepljivu kašu. Služite vruće podliveno sa par kapi maslinova ulja.


Vojnička zob sa suhim mesom

Na 1 dl maslinova ulja zazlatite miješajući 1 sjeckanu kapulu i 2 režnja češnjaka, zajedno s 3 dag na ploškice sjeckane pancete. Kad se sve zazlati, dodajte 10 dag sječene suhe pancete pa ubacite 15 dag preko noći namočene i procijeđene zobi. Pridodajte 1 list na trakice sjeckanog špinata, ½ stručka sjeckanog petrusimula te 2 lista lovora. Zalijte zob i povrće s ¾ l hladne vode, posolite oprezno i zaljutite malim feferonom i pustite da kuha 20 minuta, pa kad zrna omekšaju dodajte 15 dag zobenih pahuljica i kuhajte još 10 minuta dok ne dobijete gustu kašu. Na gradelama ili ploči ispecite 3 ploške pečenice tek toliko da osjete vrelinu s obje strane pa služite sve zajedno podliveno s malo maslinova ulja i rastopljene masti i začinjeno sjeckanim češnjakom i peršinom. Tako pripremljenu zob možete služiti i s kuhanim suhim buncekom.


Kajgana od zobi i suhe ribe

U 1½ l posoljene vode i 1½ dl maslinova ulja kuhajte po 20 dag neoljuštene zobi i malog crvenoga graha koje ste preko noći ostavili u vodi da omekšaju. Procijedite pa u istoj vodi kuhajte 20 dag fileta od sušene hame Cromaris koja je par sati prethodno odstajala u vodi. Kad riba omekša, isijecite je u komadiće i pomiješajte sa skuhanom zobi i grahom, ubacite 2 sjeckana režnja češnjaka, 1 sjeckanu grančicu peršina i 1 žlicu mljevene rajčice koje ste zazlatili na maslinovu ulju. Dodajte tada svemu i 5 dag topljenog sira u kockicama, par manjih ploškica ljutog crvenog feferona, 3 tučena jaja pa promiješajte i pustite da se sve ispeče u kajganu i prožme. Služite vruće s maslinovim uljem po želji.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.