Naslovnica Volim pivu

I hrvatski pivari podržavaju napore da se obnovi regionalna proizvodnja hmelja

Objava 07. rujna 2016. 0 komentara 1160 prikaza
Nekada je Vojvodina imala preko osam tisuća hektara zasada hmelja
Nekada je Vojvodina imala preko osam tisuća hektara zasada hmelja
Petar Nauković i nove generacije regionalnog hmelja

Jedan od većih problema pivarstva danas jesu cijene hmelja. Cijene se mijenjaju iz berbe u berbu, sezonski, sve to liči na jedno pravo tržište, veliki distributeri promet bilježe u milijunima eura i desecima tona ove vrijedne biljke. Procijeniti godišnji trošak proizvodnje pivaru je sve teže i teže. Nekada je bivša država imala cijela područja koja su mogla dati velike prinose, što rat, što globalizacija to je gotovo pa uništila. Ipak, ima i ozbiljnih koraka. Ranije sam već čuo za napore da se proizvodnja u ovom području ponovo uspostavi. Najozbiljniji pokušaj je u Bačkom Petrovcu u Vojvodini gdje Dane hmelja koji su još jednom održani ovog vikenda posjećuju i hrvatski pivari.

Tako danas imam gosta urednika, Petra Naukovića iz Pivovare i pivnice Medvedgrad koji je s ekipom svoje pivovare bio u Bačkom Petrovcu pa mi opisao što se tamo konkretno poduzima. - Dani Hmelja u Bačkom Petrovcu u Vojvodini održani su po drugi puta. Organizatori su Nikola Marjanović, Brewery Manager u Brewdogu, te Rastislav Struhar iz tvrtke Petrovec. Zajedničkim snagama ponovno su pokrenuli proizvodnju hmelja u Vojvodini, te osim autohtonih sorti, Arome, Robuste i Bačke, počeli uzgajati i trenutno vrlo popularne američke sorte, Cascade, Centennial, Chinook i Tomahawk (CTZ), kaže Petar koji dodaje kako su pozvane craft pivovare s ciljem predstavljanja dosadašnjeg razvoja te plana za buduće godine.

- Bilo je stvarno odlično prošetati hmeljarnikom i testirati arome hmeljeva u svojem najsvježijem obliku - direktno s biljke. Nikola i Rastislav su nas uveli u priču o uzgoju hmelja te nas proveli kroz sve zasađene sorte. Osim američkih sorti, oduševile su svježina, ali i aroma autohtonih sorti, posebno šišarke Arome. Nakon hmeljarnika, imali smo priliku vidjeti i strojeve za obradu: strojna beračica, stroj za sušenje hmelja, prostorije za egaliziranje, rashladne prostorije... U svakom slučaju vidjeli smo kako su, iako s ponekim starijim strojem, Vojvođani itekako pripremljeni za ponovni uspon hmeljarstva, opisuje Petar Nauković pa ističe kako treba spomenuti da je projekt potpomognut i dobrom suradnjom s institutom za hmeljarstvo Bački Petrovac.

- Nakon razgledavanja, domaćini su nas počastili lokalnim kulinarskim specijalitetima, poslije čega je slijedilo predavanje Nikole Marjanovića. U ovim trenucima smo već počeli i degustirati piva koja su pivari donijeli sa sobom. Mislim da je najbolji pokazatelj pozitivnog smjera razvoja cijele priče izvrsno pivo Bandiera Rossa iz pivovare RazBeerbriga koje je pripremljeno isključivo sa srpskim hmeljem. Nakon predavanja i druženja, druženje je nastavljeno u Tehnolog's baru u Novom Sadu, gdje se atmosfera još poboljšala uz veliki izbor odlične pive. U konačnici mislim da ovaj projekt ima veliki potencijal, te da bi ga mi pivari svakako trebali podržati, govori Petar. Mogu se samo složiti i istaknuti kako je nekada i na nekim hrvatskim područjima uzgoj hmelja bio izuzetno jaka grana a sada već davne 2002. godine donesena je čak i strategija proizvodnje hmelja na državnom nivou.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Message