Blogosfera Volim pivu

Što stoji iza spornih patenata za ječam?

Potražio sam mišljenje kod vodećih naših znanstvenika iz područja biotehnologije o čemu se tu radi
Objava 08. lipnja 2017. 0 komentara 193 prikaza
 Snimio: Marko Mrkonjić / Pixsell
Snimio: Marko Mrkonjić / Pixsell
Ječam je osnovna sirovina za proizvodnju piva, normalno je da se digla takva halabuka

Posljednjih tjedan dana često se može pronaći podijeljen link za potpis na peticiju za stavljanje izvan snage patenata za ječam. Tamo se spominju patenti za koje su zahtjev predali Carlsberg i Heineken, riječ je prije svega o patentima EP 2384110 i EP 2373154. Potražio sam mišljenje kod vodećih naših znanstvenika iz područja biotehnologije o čemu se tu radi. Odgovor sam dobio od doc. dr. sc. Alojzija Lalića s Poljoprivrednog instituta u Osijeku, pokazalo se opet da znanost uvijek ima što za reći u pivarstvu. U peticiji se tvrdi kako Europski patentni ured nije smio odobriti zahtjeve jer se radi o biljci, odnosno sjemenu koje se ne smije patentirati. Međutim, i nije patentirano sjeme pa čak niti modifikacija, nego – postupak. A taj laboratorijski postupak onemogućuje da krajnji proizvod, dakle pivo, nema DMS ili miris papira. Očito, radi se o svojevrsnom izvrtanju pravila, ovakve metode, barem se tako čini, ne traže kod pivara vještinu maksimalno stručnog pravljenja piva. Ne izgleda baš kao fair game prema onima koji novca i sredstava za ovakve procese nemaju. U sljedećih nekoliko redaka pročitajte o čemu se točno radi u tumačenju dr. Lalića.

Izum EP 2384110 B1 predstavlja novitet u vidu izazvane mutacije (delecije ili brisane sekvence) izravno povezane s proizvodnjom pića i drugih biljnih proizvoda s niskim udjelom T2N spoja. Takve mutirane biljke (u konkretnom slučaju autori navode moderne priznate sorte ječma) dobivaju se uklanjanjem tzv. LOX alela/sekvenci u genomu cjelovitih biljaka ječma i/ili njihovih dijelova pomoću mutagenih kemijskih spojeva, izlaganju radioaktivnom zračenju, itd.. Pošto kod tretiranih biljaka uočavamo nedostatak aktivnosti LOX-1 i LOX-2 enzima, analogno primjećujemo i uvelike smanjenu učinkovitost sinteze T2N spoja. T2N je izravno odgovoran za organoleptička svojstva koja smatramo stabilnima ako je prisustvo T2N vrlo nisko, dok se u protivnom s vremenskim odmakom sve intenzivnije javlja pojava „papirnatog okusa/mirisa“. Zadržavanje organoleptičkih svojstava se ovim postupkom mogu ostvariti i nakon skladištenja gotovog proizvoda (cilj je zadržati istovjetan okus/miris do godine dana skladištenja i duže).

Drugi izum EP 2373154 B1 je baziran na sličnome principu izvedivosti kao i prethodno objašnjeni, ali se ovdje ima za cilj umanjiti/ukloniti djelovanje dimetil-sulfida (DMS) i njegovog prethodnika u procesu sinteze, odnosno S-metil-L-metionina (SMM). Oba spoja imaju negativan učinak na okus i onemogućavanjem sinteze istih taj se problem rješava. Sekundarna dobit je niži energetski input pri postupku kuhanja mladog nehmeljivog piva (eng. – wort), što je standardan i neizbježan postupak u proizvodnom procesu kojeg možemo smatrati i energetski najzahtjevnijim. Ovakvi postupci manipulacije biljnim materijalom mogu se smatrati utemeljenim patentom, jer su predstavljeni kao postupak/protokol koji uključuje već postojeće metode i sredstva, ali iste objedinjuje na inovativan način. Navedeno ne predstavlja nedozvoljene manipulacije DNA, kao što su transformacije (GMO) i slično.

Dakle, postupci su sami po sebi patent, ne gen kao takav i/ili genska sekvenca – na njih se samo utječe ljudskom intervencijom pomoću prethodno opisanih postupaka, koji su ništa drugo nego novi alat. Ono što je ključ cijele priče je mogućnost laboratorijske detekcije onog materijala kod kojeg je došlo do ciljane mutacije, za što su potrebni skupi analitički uređaji (RT-PCR, HPLC,…). Na taj se način potpomažu postupci standardnog oplemenjivanja, odnosno stvara se svojevrsni prečac i povećava pouzdanost pri dobivanju biljaka poželjnih svojstava i to kod već postojećih priznatih sorata (često se spominje sorta POWER kao model biljka). Tako se zapravo dobivaju tzv. poboljšane verzije sortimenta odgovarajućih svojstava. Posljedice izazivanja tih mutacija mogle/ili ne/ bi biti potencijalna opasnost za okoliš širenjem u proizvodnji ječma tih odlika pošto se ipak radilo o ograničenom laboratorijskom istraživanju.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.