Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Zastupnica čitatelja

Čitanje s dlana jače i od televizije i od novina

Objava 11. lipnja 2015. 82 komentara 506 prikaza
Mladi čitatelji prihvaćaju tekst veličine dlana, ni centimetar više  Foto Igor Kralj/Pixsell
Mladi čitatelji prihvaćaju tekst veličine dlana, ni centimetar više Foto Igor Kralj/Pixsell
Mladi čitatelji prihvaćaju tekst veličine dlana, ni centimetar više Foto Igor Kralj/Pixsell

Zamislite, osam od deset korisnika nekog od pametnih telefona već unutar 15 minuta od buđenja provjeri što ima novog na njegovu uređaju. Istraživanje agencije Zenith Optimedia provedeno u 70 zemalja da bi pokazalo nove trendove u svijetu medija, kaže da građani troše prosječno 2,2 sata dnevno na nekom od mobilnih uređaja. Preciznije, 97 minuta s mobitelom i 37 minuta s tabletima u ruci, a to znači da su na tim platformama potrošili 37 posto vremena koje inače posvećuju medijima.

Ispred televizora prosječno provedemo 81 minutu na dan, ispred desktopa 70 minuta, radio slušamo 44 minute, a novine čitamo 33 minute. Novost među svim tim trendovima je pad korištenja stolnih kompjutora u korist mobilnih uređaja. Uklapate li se u tu sliku prosječnog svjetskog potrošača medijskog sadržaja onda ste potpuno u trendu, a ako ne, ne očajavajte, vi se upravo informirate onako kako vama najviše odgovara.

Što se samih papirnatih novina tiče, čita ih oko 2,7 milijardi ljudi širom svijeta, a 770 milijuna čita ih na stolnom kompjutoru. Istraživanje je pokazalo da novinski sadržaj čita sve više ljudi, gledamo li kombinirano papirnata i digitalna izdanja. U Australiji, primjerice, čak 86 posto odraslih čita novine na nekoj platformi, u Velikoj Britaniji 83, a u Čileu 82 posto.

Gledano na globalnoj razini, naklade tiskanih novina porasle su više od šest posto zahvaljujući azijskom, bliskoistočnom, afričkom i južnoameričkom tržištu, a padaju u Europi (-4,5 posto), Sjevernoj Americi (-1,3) i Australiji (-5,3).

Ono što bi hrvatskim čitateljima digitalnih novina mogla biti naznaka novog trenda i na domaćem terenu jest podatak da je samo u godinu dana plaćena digitalna naklada u svijetu porasla 56 posto, a gledano u posljednjih pet godina taj je rast čak 1420 posto. Jača, dakle, svijest da je sadržaj proizvod kao i svaki drugi i želimo li ga imati, moramo ga platiti.

Zasad, na svjetskoj razini 93 posto svih prihoda novinskih kuća dolazi od tiska, a stručnjaci predviđaju da će print još godinama pred nama biti glavni izvor prihoda.

Digitalno oglašavanje još je mali dio ukupnog prihoda novina. Zato je Google prošle godine uzeo čak 38 posto (19,3 milijarde dolara) oglasnog kolača, a Facebook deset posto i najveći je lanjski dobitnik. Televizija je još uvijek najjači oglasni medij (40 posto), slijedi desktop i mobilni internet s 24, novine s 15, časopisi 7,3, radio sedam i kina s 0,5 posto.

Domaći se medijski potrošači, barem prema dojmu jer svježih istraživanja nemamo, uglavnom ne razlikuju od potrošača u onim dijelovima svijeta u kojima papirnate naklade padaju i u kojima se mobilni uređaji koriste čim se otvore oči. Sigurna sam da se ni približno ne možemo pohvaliti čitanošću novina na papiru ili bilo kojoj drugoj platformi kao Britanci ili Australci, na primjer, ali da nam je mobitel možda i više od 97 minuta u rukama na dan, sigurna sam. Manje zbog “živog” razgovora, a više zbog praćenja Facebooka, traženja podataka na Googleu, komunikacije s “prijateljima” preko drugih društvenih mreža.

Čitanje, praćenje aktualnosti relevantnih medijskih tvrtki na zaslonima mobitela i tableta, ukupno gledano, nije nam jača strana, naročito ne odrasloj mlađoj generaciji. A ako se ipak čita, onda opet radije preko Facebooka.     

  • Avatar ciglerru
    ciglerru:

    Livoguza2, samo kratko objašnjenje, istine radi. Goran Ogurlić došao je iz Jutarnjeg u Večernji i sad se vratio u Jutarnji.

  • Avatar ciglerru
    ciglerru:

    Jura Luzeru, napisali ste: "Morem ja birati kaj bum čital. ...... ali nemrem kaj bum plačal. ..... Oderu me paušalno." - Papir možete čitati i birati.

  • livoguza2:

    "Jura Luzeru, barem je ponuda bogata, a vi birajte što ćete čitati i plaćati."___________Ciglerru! Jeste li svjesni što ste napisali. Ne može se štand s puno gnjilih i crvljivih jabuka i pokojom hrpom zrelih i sočnih nazivati dobrom ponudom. Čisto ... prikaži još! sumnjam da bi se itko zadržao kod štanda s gnjilim krumpirima, makar na njemu bilo i prvoklasnih. Nuditi ovoliko smeća u medijima, ne može biti dobra ponuda. Raznovrsna da, ali dobra ne. Lp.