Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Zastupnica čitatelja

Što manje„dubokih grla“ to veća novinarska vjerodostojnost

Objava 28. srpnja 2016. 13 komentara 211 prikaza
Što manje neimenovanih izvora to bolje   Foto: honestreporting.com
Što manje neimenovanih izvora to bolje Foto: honestreporting.com
Što manje neimenovanih izvora to bolje Foto: honestreporting.com

Anonimni izvor samo je ponekad ključ za otvaranje velike medijske priče, poput „visokog  pravosudnog izvora“ koji je Nacionalu rekao zašto se glavni državni odvjetnik  Dinko Cvitan vozi u blindiranom autu. To pak potaklo Zdravka Mamića da javnosti iznese svoju istinu i do kraja razgoliti odnose u pravosuđu i donekle u politici. Odnos „visokog pravosudnog izvora“ i Nacionala primjer je korektne vezane trgovine medija i osobe koja raspolaže relevantnim informacijama u kojoj su svi na dobitku: : Nacional je dobio besplatnu reklamu (citiran u svim medijima, a vjerojatno je prodano nešto više primjeraka) i ponešto na ugledu, a „duboko grlo“ poslalo je poruku ciljanom subjektu ili nekolicini njih ne bi li pravi isplivao.

Nasuprot ovom primjeru anonimnog izvora od kojeg je bilo koristi, danas gotovo ne možete pročitati članak ili čuti bilo kakvu informaciju, a da se novinari u njima ne pozovu na „izvor blizak“ ili „izvor iz vrha“ ovoga ili onoga, koji ne govori nešto bogznašto važno. S političkih tema ta se pošast prelila i u druga područja pa je Večernjakov glavni urednik Dražen Klarić nedavno odbio objaviti neku gospodarsku informaciju napisanu „zahvaljujući“ neimenovanom izvoru. Ili, u nedavnoj analizi rezultata neformalnog glasanja u UN-u - koja sugerira pitanje treba li se Vesna Pusić povući iz utrke za čelnicu te organizacije - s imenom i prezimenom svoje mišljenje, negativno i nimalo uvijeno, rekli su Vlatko Cvrtila, Žarko Puhovski i Davorin Rudolf. Uz ta svima poznata imena u članak je upleten i „jedan analitičar“ koji je rekao da V. Pusić nije uspjela unaprijediti rad ni Ministarstva. Ta ocjena je tako plošna da bi članak bez nje bio vredniji.

Redovito novinarsko pozivanje na neimenovane izvore put je u etičku močvaru. Zaključili su to i svjetski mediji pa je, primjerice, New York Times ovih dana osvježio svoj etički kodeks u tom poglavlju i formulirao nove smjernice: svaku priču baziranu na anonimnom izvoru mora odobriti izvršni urednik ili njegov zamjenik i citiranje anonimnog izvora koristit će se rijetko, samo kad su takvi citati ključni za priču.

I Večernjak želi izbjeći etičku močvaru pa se počelo inzistirati da glavni urednik ili njegov zamjenik (ponekad urednik rubrike) mora znati tko je anonimni izvor, odlučuje je li dovoljno relevantan, može li mu se vjerovati i tek tada odobrava prostor u novinama. Svaki će  neimenovani izvor, kao i dosad, biti potpuno zaštićen.           

Istina, mediji vole priče s tajnom koju tek treba razotkriti, posebno ako su uključene poznate osobe. S druge strane, rijetki su izvori koji će otkriti neku tajnu zbog „općeg dobra“, prije će biti potaknuti namjerom da manipuliraju (spinovi i probni baloni) medijem, a onda i javnošću za vlastite ili ciljeve institucije za koju rade. S druge strane, inflacija anonimnih izvora u novinarskim prilozima govori i o nedovoljnom angažmanu novinara da uvjere sugovornika kako će njegovo mišljenje imati značaj i težinu te postići cilj  samo uz njegovo ime i prezime. Drukčije, ta „duboka grla“ ruše vjerodostojnost medija i odaju izmanipulirane novinare. 

  • Vito:

    Anonimni izvor može biti dobar samo kad je novinar prihvaćen i objektivno pošten pa mu čitatelji vjeruju, jer nisu naišli na loše tekstove. ___________ Prethodna tema je pak dokazala da u Hrvatskoj nema dovoljno poštenih, objektivnih i sposobnih, čvrstih, novinara ... prikaži još! da bi uopće imali pravo spominjati, kamoli korisititi, anonimne izbvore informiranja. ____________ Poznati izvori informacija, na primjer božo petrov, sami negiraju što su govorili u snimač glasa, tako da ne vidim razloga pisati o anonimnim izvorima, kad sami novinari nemaju hrabrosti objaviti niti poznate i dogovorene razgovore. ___________ S druge strane, anonimni izvor, kad već pokrećete temu o anonimnosti, mogao bi biti opravdanje objave originala razgovora s božom petrovom - samo se naslov promijeni i napiše da je anonimni izvor iz vlade razgovarao s novinarom i novinar je "donio zaključak" na osnovu "ovih pitanja i odgovora" --- objavi cijeli razgovor pa nek se božo prepozna i zanijeće da je on razgovarao o tome. ---- ako nije onda je to razgovarao netkoanoniman i sve riješeno, nema suda krivca, tužitelja, jer je izvor nepoznat, a božo psihijatar ne smije potvrditi da je to bio on.

  • miso:

    Kristijan, pa baš sam tako i napisao, (' ... Ovo bih volio da je istina, tj. da su odnosi u pravosuđu do kraja razgolićeni.') u čemu se onda ne razumijemo? A o poligrafu ljudi ne znaju misliti, to je sprava ... prikaži još! koju Mamići itekako varaju. Mamiću treba pokazati Ustav, gdje piše da su svi ljudi jednakovrijedni a ne da on može sam (samcat) upravljato nogama svih hervata, i gdje piše da kad je nešto neprofitno, onda je neprofitno, a ne formirati kao neprofitni HNS profitne firme d.o.o. Ne treba mu za to poligraf, dovoljan mu je normali financiski nadzor. ... Hvala za moju brigu. Presuda je donesena (nije jo pravomoćna - i to će doći nakon 14 godina, nadam se).

  • miso:

    Draga Ružice, pišete: ... 'To pak potaklo Zdravka Mamića da javnosti iznese svoju istinu i do kraja razgoliti odnose u pravosuđu i donekle u politici'. ... Ovo bih volio da je istina, tj. da su odnosi u pravosuđu do kraja ... prikaži još! razgolićeni. Nažalost, život nas uči da to nikada nije bilo tako, pa je teško povjerovati da je i sada ili da će biti i sada. Iskustvo s Ministarstvom financija, Ministarstvom zdravstva (Sanitarna inspekcija), Ministarstvom pravosuđa, Državnim odvjetništvom, Građanskim sudom u Zagrebu, Zemljišno-knjižnim odjelom i Policijom ne govore da je tome tako. Jer voditi sporove od 2003. (13 godina i još ih ne okončati) ne daje nadu da se išta mijenja, a svemu tome kumuje i politika, tako da Vaš optimizam podržavam, no dopustit ćete da je vlastita koža daleko bolji indikator stanja od općeg nadanja u pozitivne promjene.