Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Bumerang prošlosti

Što je stvarno sporno s kurikul(ar)nom reformom?

Kurikulna reforma je potrebna, ali kakva? Koje bi posljedice za budućnost učenika imalo provođenje predložene kurikularne reforme (CKR)? Koje bi posljedice bile za inženjerske, medicinske, biotehničke, prirodoslovne, ekonomske i druge struke? Koje bi posljedice bile za buduću konkurentnost hrvatskog gospodarstva? Je li razumno udaljavati se od uspješnog srednjoeuropskog kurikulnog modela školstva umjesto da mu se približavamo? Što o tome kažu stručne recenzije preko stotinu kompetentnih stručnih recenzenata?
Objava 08. lipnja 2017. 0 komentara 409 prikaza
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Vladimir Paar

S ubrzanim razvojem gospodarstva i društva u svijetu stalna modernizacija i poboljšanje obrazovanja sve su aktualniji pa se danas opravdano i svi u Hrvatskoj slažu da je reforma školstva potrebna. Ali kakva reforma? Je li prijedlog Cjelovite kurikularne reforme (CKR), izrađen pod vodstvom bivše Ekspertne radne skupine na čelu s dr.sc. Jokićem sukladan potrebama razvoja Hrvatske? Je li uopće provediv? 

Na opsežnim stručnim raspravama koje su održane u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu, u Hrvatskome pedagoško-književnom zboru, u Matici hrvatskoj, na školama i fakultetima upućene su ozbiljne stručne kritike prijedlogu CKR-a, koje dovode u ozbiljno pitanje stručnost i provedivost CKR-a i usklađenost CKR-a s potrebama razvoja Hrvatske.

U Znanstvenom vijeću za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti doneseno je i razmatrano preko stotinu stručnih recenzija CKR-a. Autori recenzija istaknuti su stručnjaci sa sveučilišta, iz školske prakse, iz HAZU-a i iz znanstvenih instituta. Recenzije su rezultat volonterskoga rada i zalaganja vrhunskih stručnjaka. Te stručne recenzije i rasprave trebat će razmotriti pri nastavku rada na hrvatskoj obrazovnoj reformi. 

Recenzije ukazuju na znatne nedostatke prijedloga CKR-a i predmetnih kurikula: 

- neprovedivost metodologije CKR-a 
- nerazumijevanje i nedovoljno uvažavanje STEM područja kao važnoga čimbenika za gospodarski i društveni razvoj 
- odsutnost postupne orijentacije na srednjoeuropski model kurikula, osobito njemački i austrijski 
- odsutnost orijentacije strukovnoga školstva na dualni sustav strukovnog obrazovanja afirmiran u Njemačkoj i Austriji
- nedovoljan naglasak na temeljna znanja koja su preduvjet za promjenjive i nepredvidive buduće potrebe razvoja gospodarstva i društva te za buduće cjeloživotno obrazovanje 
- zanemarivanje novih neuroznanstvenih spoznaja važnih za obrazovanje
- zanemarivanje odgojne funkcije škole
- nedovoljno uvažavanje nacionalnoga identiteta, koje bi trebalo biti na razini članica Europske unije. 

Iz recenzija slijedi da prijedlog CKR-a nije primjenjiv. Prije uvođenja u škole trebalo bi ga temeljito promijeniti pri čemu bi, zbog pogrešne metodologije, znatne dijelove kurikula trebalo pisati iznova uz potpuno drugačiju, razvojno orijentiranu metodologiju. Naime, recenzenti upozoravaju da se metodologiju sličnu kao u CKR-u još prije četrdesetak godina pokušalo primijeniti u SAD i Njemačkoj s negativnim rezultatom i da se je zato odustalo od takve metodologije.    

S druge strane, naosnovi recenzija u Znanstvenom vijeću za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti predložena je vizija nove kurikulne reforme pod radnim nazivom Hrvatska srednjoeuropska kurikulna reforma obrazovanja (HSEKRO). Ona je usmjerena na razvoj Hrvatske u uvjetima 21. stoljeća, sa srednjoeuropskim modelom školstva kao orijentirom. 
HSEKRO uključuje sljedeće važne odrednice: 

- Potrebno je postupno približavanje hrvatskoga školstva srednjoeuropskim kurikulima, posebice njemačkom i austrijskom kao orijentiru, uz prilagodbu našim uvjetima i našoj obrazovnoj tradiciji

- Za potrebe brzo promjenjivoga i nepredvidivoga budućeg razvoja gospodarstva i društva HSEKRO predlaže usklađeno usvajanje temeljnih znanja i prirodoslovno-matematičko, tehničko i informatičko ("STEM područje") te društveno-humanističko ("post-STEM područje"), što je temelj za cjeloživotno obrazovanje i nepredvidive promjene u budućnosti 

- HSEKRO naglašava u svim nastavnim predmetima orijentaciju na svjetske trendove razvoja sposobnosti za rješavanje problema (problem solving capabilities) i inovativne aktivnosti učenika  

- HSEKRO predlaže postupnu orijentaciju strukovnoga obrazovanja na uspješan srednjoeuropski model dualnoga obrazovanja po uzoru na njemačko i austrijsko obrazovanje. Njemački dualni model obrazovanja već je nekoliko puta bio predstavljen na stručnim skupovima u Hrvatskoj uz podršku njemačke Zaklade Konrada Adenauera. U nekim stručnim školama u Hrvatskoj počelo je uvođenje takvog dualnog sustava obrazovanja

- Treba uzeti u obzir suvremene spoznaje neuroznanosti koje ističu važnu ulogu emocionalne inteligencije, te daju argumente protiv rane izbornosti u obrazovanju i također protiv pretjerane uporabe digitalne tehnologije u nastavi.

- Kao važne odrednice treba uključiti nacionalni identitet i odgojnu funkciju obrazovanja, na razini članica Europske unije.

- U središtu pozornosti HSEKRO-a treba biti nastavni kadar u školstvu, u skladu s prioritetima u razvijenim zemljama. Najvažniji čimbenik kvalitete obrazovanja jest intenzivno stalno stručno usavršavanje nastavnoga kadra, stimuliranje učitelja i nastavnika, privlačenje talentiranih mladih ljudi u nastavnički poziv i poboljšavanje metoda poučavanja. 

- Polazište HSEKRO-a je jasno: ako bi znanje hrvatskoga učenika bilo ispod razine znanja učenika u drugim srednjoeuropskim zemljama, tada bi naša domovina i životni standard naših građana bili osuđeni na daljnje zaostajanje u odnosu na razvojno orijentiranu Srednju Europu. 

Prema svjetskim iskustvima kao najvažniji čimbenik reforme obrazovanja u fokusu pozornosti treba biti nastavni kadar: poboljšanje materijalnoga i društvenoga statusa učitelja i nastavnika, stimulacija kvalitete, privlačenje stipendijama talentiranih mladih ljudi u nastavnički poziv i kvalitetno stalno stručno usavršavanje, osobito za STEM područje.

Temeljni preduvjeti uspješnih kurikulnih promjena uključuju stalno stručno usavršavanje nastavnoga kadra (stručni seminari, ogledna predavanja, ljetni znanstveni kampusi, povremena jednomjesečna istraživačka praksa u znanstvenim institucijama, studijska putovanja, doktorski studij). Bez ostvarenja tih preduvjeta nije moguća kvalitetna cjelovita reforma obrazovanja pa bi i najbolje planirana kurikulna reforma bila osuđena na neuspjeh. No, na kraći rok moguća su i potrebna neka parcijalna poboljšanja, koja se mogu provoditi korak po korak, kao primjerice smanjivanje broja predmeta, rasterećenje gradiva (enciklopedijski sadržaji i podaci), poticanje kreativnosti učenika te poboljšanje kvalitete udžbenika.

Treba krenuti od ključne uloge prosvjetnih djelatnika, a ne preuveličavati ulogu digitalne tehnologije u procesu poučavanja iako je i ona također važna.

Bill Gates kaže:

"Tehnologija je samo alat. Kada govorimo o potrebi da djeca rade zajedno i da se motiviraju, onda je učitelj najvažniji." Prema suvremenim neuroznanstvenim istraživanjima u procesu obrazovanja veliku važnost ima emocionalna inteligencija učenika. Također treba istaknuti da veliku važnost ima i kvalitetno humanističko-društveno obrazovanje kao i razvoj cjelovite osobnosti. Ne smije se zaboraviti upozorenje Alberta Einsteina: "Strah me dana kada će tehnologija nadmašiti naše ljudsko uzajamno djelovanje. Svijet će tada dobiti generaciju idiota."

Vladimir Paar

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.