Iza studenata ne stoji nijedna politička opcija!
Ponovno se okreće loša ploča iz koje trešti dobro znana filozofija po kojoj uvijek iza nekog pokreta mora stajati “siva eminencija” koja poteže sve konce
Foto: Marko Lukunić
Kad god se u Hrvatskoj potegne neka bitna rasprava, sve završi kao loš film koji smo već nebrojeno puta pogledali, ali ga TV uporno i dalje reprizira. Vi ste crveni, vi ste crni. Vi ste sigurno iz redova HDZ-a, a vi ste sigurno iz redova SDP-a. Ministar Primorac, koji se čak četiri dana tijekom blokade Filozofskog fakulteta u Zagrebu nije ni oglasio, odlučio je igrati po tom trećerazrednom scenariju iznijevši sumnju da iza svega stoji “jedna politička opcija”.
Državni tajnik za visoko obrazovanje Radovan Fuchs u emisiji Otvoreno donošenje odluka na plenumu Filozofskog pokušao je podcijeniti usporedbom sa sjednicama Komunističke partije. Potpuno su deplasirane i tvrdnje prema kojima se ovaj događaj uspoređuje s Hrvatskim proljećem. Ovo je doista prvi put nakon 1971. da je blokiran neki fakultet u Hrvatskoj, ali za razliku od tadašnje blokade Filozofskog, koja je bila “isključiva” u smislu da su na fakultet tada mogli dolaziti samo članovi štrajkaškog odbora, ova ima “uključivi” karakter – jer ovo je prvi put da se negdje na fakultetu prakticira izravna demokracija (u koju mogu biti uključeni svi).
To u praksi znači da oko 700 ljudi – koliko ih ima na svakom plenumu u 20 sati na Filozofskom – ima ne samo mogućnost argumentirati i diskutirati nego i glasovati i odlučivati. Studenti se čak šale i kažu da će uskoro biti potrebno sagraditi veću dvoranu ili sve premjestiti u Arenu. Sudeći prema sve većem broju sudionika u dvorani, kao i činjenici da su u prosvjed već uključeni i fakulteti u Zadru, Rijeci, Splitu i Osijeku, šala nije daleko od istine.
Odsutnost vođa
Činjenica koja vjerojatno najviše buni vlast, ali i velik broj medija, a što se vidi upravo po tome da se studentima želi pripisati “jedna politička opcija” (koja god ona bila), jest odsutnost studentskih vođa. Neki su mediji na početku tvrdili da se radi tek o skupini “gerilaca” ili minornoj grupi studenata, potpuno ignorirajući već tada dostupne brojke. Istodobno, PR služba gospodina Primorca pokušala je dobiti na vremenu tako što je opetovano odašiljala poruke da s anonimcima ne pregovara (podsjeća na onu američku: “s teroristima ne pregovaramo!”, zar ne?), a šlag na trulu tortu dodao je glasnogovornik ministra izjavivši da s “dječurlijom nema što razgovarati” (očito u tom trenu još uvijek nedovoljno upućen da je i Vijeće Filozofskog odlučilo podržati studente, pa su u tom slučaju i svi profesori i dekan i prodekan prozvani “dječurlijom”).
Kada su studenti, odbivši sudjelovati u emisiji Otvoreno, upravo zato što ne postoje studentski vođe koji bi ih predstavljali (i zato što se Primorac nije udostojio doći), zatražili očitovanje Ministarstva o njihovim zahtjevima, iz Ministarstva su poručili da će to napraviti kad se otkriju studentski vođe s kojima se može sjesti za pregovarački stol.
I to je ponovno okretanje loše ploče iz koje trešti dobro znana filozofija po kojoj uvijek iza nekog pokreta mora stajati nekakva “siva eminencija” koja poteže sve konce. U trenutačnom prosvjedu, na nesreću ministra koji to ne može ili namjerno ne želi shvatiti (jer je cijelu stvar najlakše diskreditirati igranjem na kartu populizma i insinuacijama o “jednoj političkoj opciji”), jednostavno ne postoji takav subjekt. Plenumi Filozofskog, na koji svaki dan u 20 sati može doći svatko iz zainteresirane javnosti, najbolji su dokaz.
Ministru neshvatljivo
Nije riječ o skupštinama Komunističke partije niti o Hrvatskom proljeću, već o jednoj odavno zaboravljenoj demokratskoj metodi u kojoj odlučivati može svatko. Vrijednost ovog prosvjeda je upravo u tome što se rehabilitirao taj oblik organizacije i što je glavni predvodnik cijele stvari kolektivni subjekt. To je ono što je i ministru i mnogim medijima i dalje neshvatljivo, jer uvijek je lakše uloviti se za nekog s imenom i prezimenom.
Jedina politička opcija koja stoji iza ovog prosvjeda jest zahtjev za obustavu daljnje komercijalizacije i privatizacije obrazovanja. Hrvatske su školarine u rasponu od 750 do 1200 eura, dok je europski prosjek od 500 do 1000 eura. I kako to lijepo kaže Jovica Lončar u aktualnom broju Zareza: “Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Irska, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska, Slovenija, Švedska, Škotska. Ne, to nije redoslijed na prošlogodišnoj Euroviziji. Nije niti ždrijebanje skupina za Euro 2012. Nije niti popis zemalja najteže pogođenih ekonomskom krizom.
To je popis europskih država u kojima se ne naplaćuju školarine.” Naravno, ministar je lopticu pokušao prebaciti na fakultete, kazavši da bi vodstvo Filozofskog fakulteta trebalo odmah vratiti školarine, ako se solidariziralo sa svojim studentima. Dodao je da ni ministar ni vlada nisu ti koji određuju iznos školarina, nego je to u domeni autonomije visokih učilišta. Čudna neka logika: ispada da obrazovnim procesom u Hrvatskoj ne rukovodi ministar niti vlada, već “autonomno” dekan Filozofskog fakulteta. I to je zapravo samo još jedan korak u “lošoj beskonačnosti” svaljivanja odgovornosti. Iza ovih prosvjeda ne stoji nijedna politička opcija: iza njih stoji kolektivno tijelo studenata (uz podršku profesora!), kao i svi oni kojima je dosta da je, nakon što je “jamio tko je jamio”, došao red i na privatizaciju obrazovanja.
Ako smo privatizirali sve, zašto ne i obrazovanje?
Borbu protiv komercijalizacije i privatizacije obrazovanja valja smjestiti u širi kontekst. Nakon što je ‘90-ih, u tzv. procesu tranzicije, već privatizirano sve što se moglo privatizirati, od hrvatskih tvrtki do prirodnih resursa, sada je red došao i na obrazovanje i zdravstvo. Problem “zemlje znanja”, do besvijesti izlizane floskule, u tome je što se sveučilište počinje shvaćati u terminima tržišta. Sve se manje govori o znanju kao svrsi po sebi, a sve više o znanju kao robi – znanju kao sredstvu kojim ćemo dobiti bolji posao.
Ako se sadašnji trend nastavi, vrlo bismo se lako mogli naći u situaciji da imamo američki model obrazovanja u kojem će studenti nakon diplome još desetak godina morat otplaćivati kredit koji im je omogućio da uopće dođu na fakultet.
Share26 Responses to “Iza studenata ne stoji nijedna politička opcija!”
Leave a Reply
Studenti, koji su bila nada nekog boljeg sutra su isto poludili.Koliko neprijatelja Hrvatska moze podnositi? Srbe ,Muslimane ,Zidove,Jugoslavene,Domace lopove itd.Sada kad imamo drzavu , koju smo krvavo stekli zahvaljujuci nasim hrabrim borcima od kojih je na tisuce dalo svoje zivote,umjesto da gube vrijeme baveci se glupostima neka se obrate gospodinu Zvonki Busicu, koji proveo preko trideset godina u Americkim zatvorima za savijet zasto i kako voliti svoju zemlju Hrvatsku i na kraju pitati sam sebe?Sto ja mogu uciniti za Hrvatsku ,a ne sto Hrvatska moze uciniti za mene?!
‘Hrvatske su školarine u rasponu od 750 do 1200 eura,’
Nisu. Hrvatske školarine su u rasponu od 0€ do 1200€, s time da prvi navedeni iznost (dakle 0€) vrijedi za čak 60% studenata (ili brojkom njih preko 80 tisuća), koliko ih ukupno ima školarine u cijelosti plaćene iz sredstava državnog proračuna.
Ujedno, ta se brojka u zadnjih pet godina povećala za gotovo 20 tisuća, iliti 25% - u akademskoj godini 2003./04. broj studenata koji su studirali ‘na teret ministarstva’ je bio oko 62 tisuće.
Duje Bonacci (glasnogovornik MZOŠ - da ne bi ispalo da se skrivam)
Ovo tzv. povećanje je fiktivne prirode.
Ako ćemo već uspoređivati što smo sve dobili od te 2003./04. u visokom obrazovanju. Adaptirali smo bolonju na čisti balkanski način tako da ako oduzmemo naše prve istočne susjede imamo jednu od najgorih adaptacija bolonje nakon Italije. Prošao sam većinu zemalja u Europi, pogotovo EU, tako da znam iz prve ruke kakvo je stanje kod njih. Nije savršeno kod svakog, ali je svejedno svjetlosnu godinu ispred našeg. O programima mobilnosti da ne pričam. Mi nakon godina i godina \"rada\" na našem visokom obrazovanju još uvijek nemamo ni priliku sudjelovati u Erasmus (ne ono govno mundus) programu. Nije istina da je to zato jer nismo u EU (što je vječiti argument za usporedbu), jer ga i Turska ima.
Da ne govorim još o činjenici da 1000€ nije isto za Hrvata, Čeha ili Norvežana za platiti. Tako da ako pogledamo cijene koje mi plaćamo sa našim standardom / smještajnim kapacitetima u stud. domovima / cijenom hrane (onovnih životnih potreba) situacija je daleko gora.
A i informacija da 60% studenata plaća 0€ je laž. Čak i ako gledamo upise u akademsku godinu 2009./10. koja još nije počela.
Neću svaljivati krizu tko je kriv. Reći ću samo da je i cijela vlada (zajedno sa Račanovom), zajedno sa sveučilištima i fakultetima kolektivno kriva. Nije MZOŠ taj koji sam bira koliko će novaca dobiti iz cijelog proračuna. A nisu ni sveučilišta / fakulteti ti koji moraju samo slijepo biti zadovoljni sa svim novcima koje dobiju. I oni su mogli prosvjedovati protiv ovakve situacije. Izgleda je bilo potrebno da najranjiviji čovjek zbog koje cijeli sustav postoji STUDENT je taj koji je morao ovo početi. Tako da nitko ne može prebacivati lopticu za vlade na ministarstvo na sveučilište na fakultete.
Meni je samo drago da su to napravili na ovaj način, bez nekih predstavnika iz korumpiranog studentskog zbora i ostalih. Gerila možemo reći. A i to su započeli na civilizirani način, a ne kao recimo u Grčkoj. (o kojoj tko bi rekao mediji odavno ništa ne izvještavaju).
Hrvatski politički zatvorenici hapšeni u studenskim demonstracijama 1971, a koje hapse i progone i danas, uzet će aktivno učešća u ovim demonstracijama.
Predsjednik HDPZ Goli Otok Rado Pejić
Slazem se s autorom teksta de je naplacivanje skolarina u visokom obrazovanju komercijalizacija obrazovanja: to je njegova osnovna svrha. Takva komercijalizacija zasniva se na (kotraverznom) modelu materijalno racionalnoga pojedinca (studenta) koji ce, ako placa svoj studij, uloziti vise truda da ga uspjesno zavrsi u, sto se smatra, razumnome roku. Visokoskolske ustanove smaraju da ce im novac od skolarina pomoci da obnove stare i grade nove objekte, povecaju place profesorima i tako zadrze i privuku kvalitetan znanstveni kadar, daju im novac za znanstvena istrazivanja, itd. Sve to pod pretpostavkom da se novac zaista i potrosi u te svrhe.
Sto je u tome lose? Problem nastaje ako se visoko obrazovanje razumije kao jedno od osnovnih ljudskih prava na akumuliranje znanja radi njega samoga, a ne kao instrument za postizanje necega drugoga (boljeg posla, boljitka u medicini, gospodarstvu itd). Taj model vidi pojedica kao bice koje ce uciti i doprinositi kvaliteti drustva zbog toga sto je to dio njegova bitka, a ne zbog materijanih poticaja.
Po mome misljenju autor grijesi u tome sto previse ostro dijeli svjetove znanja kao prava i znanja kao instrumenta. U svijetu izvan normativnih teorija koje inspiriraju autora, znanje je i pravo i instrument. Pojedinci kroz akumuliranje znanja dolaze u dublji doticaj sa svojom i covjecnosti drugi ljudi, ali isto uce da bi napredovali u struci i vise zaradjivali u drustvima gdje je materijalna dobrobit vazan aspekt zivota. Rad kvalitetno obrazovanih pojedinaca je takodjer instrument koji doprinosi kvaliteti zivota svih.
U skladu s time, pametna obrazovna politika je ona koja trazi ravnotezu izmedju znanja kao prava i znanja kao instrumenta. Jedno rjesenje je ono koje vec postoji: osiguranje da najbollji studenti imaju pravo na studiranje placeno od strane drustva, jer se smatra da ce oni najvise doprinjeti koristenju znanja kao instrumenta sto ce drustvo uciniti bolljim. Uz to, potrebno je jos vise prosiriti mogucnosti da se studenti u Hrvatskoj natjecu za stipendije na osnovi kakvoce svojega rada u srednjoj skoli, uspjeha na prijemnim ispitima, van-skolskih aktivnosti ali i ekonomskog statusa. Takav prijedlog ravnoteze vidi pojedica kao dio drustva u kojem ce ono dati pravo tome pojedincu na besplatno visokoskolsko znanje zbog toga sto, prema standardima koje je prihvatilo, smatra da ce taj pojedinac svojim radom to visestruko vratiti.
Naivni studenti su upali u zamku Britanskih agenata i iskorišteni su kao “korisni idioti” da odrade posao. Neredi, kaos a ne zna se ni zašto ni koji su ciljevi, samo nek se nešto zbiva. I to studenti filozofije, politologije … kako to da nisu PMFovci, ETFovci ili strojari organizirali nerede. Eto, izgleda da se bune samo paraziti i neradnici. Koliko Hrvatska može trpjeti, ostaje da se vidi. Većina kolovođa ovoga nereda nije ni bila na predavanjima ili polagala ispite, o i su plaćeni od stranih tajnih službi.
@Gordan Vurusic
Ne postoji studija koja je pokazala da plaćanje studija potiče veći broj studenata koji ga plaćaju da završe prije. Zapravo se dogodi situacija da neke potakne i još više rade i završe u roku, dok drugi nakon što ih doslovno par ispita skresa (nekad ne direktno i svojom krivicom) prisili da odustanu kompletno.
Sa druge strane. Da li studenti koji nisu najbolji po uspjehu, već su ispod 50% ajmo reći po uspjehu od svih studenata u njihovoj godini ne zaslužuju besplatno završiti fakultet samo zato jer ne spadaju u tu kategoriju \\"izvrsnosti\\". Najlakše je reći da ako bi se više potrudili da su mogli besplatno studirati. Ajmo reći i da se apsolutno svi studenti žile da završe godinu, sa ovakvim sustavom, opet će ih čista statistika skresati. Ali…
Dali su studenti koji \\"štrebaju\\" vrijedniji od manje uspješnih svojih kolega. Činjenica je u HR preko 95% svih studijskih programa se svodi na odavno dokazano loš i zastarjeli \\"ex cathedra\\" pristup. Znači predavač predaje, studenti prate, zapisuju, te poslije uz pomoć materijala (koje kad smo kod ove teme sami moraju u većini slučaju kupiti odnosno ilegalno fotokopirati) polažu predmet. Ljudi su veoma različiti, na različite načine upijaju znanje i preferiraju različite pristupe nekoj temi. Neki se bolje snalaze, odnosno lakše plivaju u ovakvom sustavu kakav na žalost imamo. Zato se usuđujem reći da su mnogi studenti zbog te činjenice diskriminirani naspram njih.
Činjenica je da je sadašnje stanje takvo da se jako dugo ništa na tom polju neće promjeniti. Što zbog profesora koji nemaju znanja kako to napraviti, što zbog infrastrukture jer drugačiji pristup automatski znači rad u manjim grupama. Zbog toga mislim da bi bilo dobro da ako već ne možemo u dogledno vrijeme promjeniti način i uvjete nastave, da barem onda pružimo apsolutno svima priliku da besplatno studiraju.
Odgovor glasnogovorniku MZOS-a Duji Bonacciju,
brojke koje si iznio da je iznos školarina u RH između 0eura i 1200 eura, kao pokušaj da ispraviš brojke kojima barata Horvat u članku su - ipak - netočne. Naime, za gotovo sve fakultete zagrebačkoga Sveučilišta, osim Filozofskoga i još pokojeg, postoji linearno plaćanje školarina i to ne samo na upisu nego i nakon prve godine. Dakle, svi studenti pri upisu u drugu godinu na temelju svoga uspjeha započinju plaćati školarine. Dok se možebitno može činiti da je to pošteno, upozoravam na sljedeće činjenice:
1) mnogi studenti da bi studirali moraju raditi - dakle, očito im se to odražava na uspjeh i ocjene,
2) fakulteti koji su uveli linearno plaćanje od druge godine otvoreno krše zakon jer studenti ne studiraju na način kako su upisali - dakle, ti fakulteti otvoreno ismijavaju MZOŠ (npr. Ekonomski fak. u Zagrebu) uzimajući njihov novac te još dodatno novac studenata. Što se vrlo lako može dokinuti ukidanjem institucije školarina i potpunim financiranjem obrazovanja iz proračuna,
3) MZOŠ zna za te podatke i otvoreno laže da 60% studenata ne plaća školarine - broj studenata, naime, koji ne plaća školarine jednak je broju studenata koji imaju prosjek ocjena 4,5 i više..što je u pravilu 1-2% studenata..
Na kraju napominjem, uvjeti društvenoga života pojedinih studenata, itekako se reflektira na njihov uspjeh u studiju..
stari, tebe samo još u pašteti nema!
G. Student Horvat,
Dobar odgovor. Pogotovo se slazem s Vama da je studentu, da bi bio uspjesan, potrebno pruziti uvjete i priliku da to bude. To, kao sto implicirate, zahtjeva promjene na sveucilistu koje su dublje of placanja skolarine. Nadam se da postoji mogucnost da studenti zajedno sa sveuclisnom administracijom doprinesu tim promjenama.
Još da u ovoj lijepoj našoj znanje nekog vraga i vrijedi dalo bi se sve to skupa možda nekako pregrmiti… Ali bitnije je imati puno para (ili dobru vezu) nego puno znanja… Kod nas je ona “Money makes the world go round” tek dobila pravo značenje…
@ student Horvat
\’A i informacija da 60% studenata plaća 0€ je laž. Čak i ako gledamo upise u akademsku godinu 2009./10. koja još nije počela.\’
& @ Agamemnon
\’brojke koje si iznio da je iznos školarina u RH između 0eura i 1200 eura, kao pokušaj da ispraviš brojke kojima barata Horvat u članku su - ipak - netočne.\’
Mislim da ako želite argumentirano demantirati službene podatke koje ja navodim, najmanje što možete je navesti druge podatke koji su po vama točni, te koji im je izvor.
Ne kažem da je to ni puno ni malo, niti da bi trebalo biti manje ili više, nego samo navodim činjenice. A nažalost tekst kolege Horvata uglavnom barata općim toposima a oni podaci koje navodi su (kako sam pokazao na primjeru školarina) jednostavno netočni.
Evo dodatak, tekst koji kao demant šaljem u Večernjak:
**Iza Srećka Horvata ne stoje nikakvi pouzdani podaci**
U tekstu naslovljenom \\\’Iza studenata ne stoji niti jedna politička opcija\\\’, autora Srećka Horvata, objavljenom u Večernjem listu od subote, 25. travnja 2009., naveden je niz netočnih podataka, koje ovim putem, a radi cjelovitog i točnog informiranja Vaših čitatelja, želimo ispraviti.
Kao prvo, gospodin Horvat navodi slijedeći popis zemalja \\\’u kojima se ne naplaćuju školarine\\\’: Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Irska, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska, Slovenija, Švedska, Škotska. Kao izvor tih podataka autor navodi \\\’Jovicu Lončara u aktualnom broju Zareza\\\’.
Nažalost, i g. Lončar, a stoga i g. Horvat, tim navodima obmanjuju čitatelje. Naime, prema podacima Eurydice-a, najopsežnijeg usporednog pregleda sustava visokog obrazovanja u Europi pod patronatom Europske komisije (http://www.eurydice.org), objavljenim u ožujku tekuće godine, od 46 zemalja u europskom visokoobrazovnom prostoru (European Higher Hducation Area - EHEA), u 34 studenti plaćaju neki vid participacije u troškovima svojeg studija. Među zemljama koje tako nemaju besplatan studij navode se i Češka, i Estonija, i Mađarska, i Poljska, i Slovenija. Dakle, to su zemlje koje su g. Lončar i g. Horvat – iz samo njima znanog razloga - jednostavno \\\’rukom dodali\\\’ na popis na kojima im nije mjesto.
Na tako \\\’pročišćenom\\\’ popisu zemalja u kojima je studij navodno besplatan, ostaju stoga Cipar, Danska, Finska, Grčka, Irska, Malta, Norveška, Švedska i Škotska. Da su pogledali navedeno izvješće, g. Lončar i g. Horvat bi također vidjeli bi ovim zemljama još treba pribrojiti Luksemburg i Makedoniju.
Međutim, da ni u tim zemljama studij zapravo i nije baš potpuno besplatan najbolje pokazuju podrobnije pojašnjenje te \\\’besplatnosti\\\’ na primjeru Irske. Naime, sa službenih informativnih stranica za studente irskog ministarstva obrazovanja (http://www.studentfinance.ie/), može se tako saznati da u Irskoj svi redoviti studenti koji uredno izvršavaju svoje studijske obveze (tj. ne padaju godine i slično) uistinu jesu oslobođeni plaćanja troškova školarine (\\\’Tuition Fee\\\’). Međutim, ti studenti svejedno svake godine ipak moraju platiti administrativnu pristojbu (\\\’Student Service Fee\\\’) čiji iznost ovisi o studijskom programu kojega pohađaju, a kreće se između 900 i 1500 eura godišnje – što je pak znatno više od prosječne školarine u većini drugih zemalja u EHEA. Naravno, studenti koji dolaze iz zemalja izvan EU, kao i studenti koji su pali godinu, ili su promijenili studij, ili su već završili jedan studij pa žele upisati još jedan, uz te obvezne administrativne pristojbe također plaćaju i punu cijenu školarine, koja iznosi i do nekoliko desetaka tisuća eura. Toliko o besplatnom školovanju u Irskoj, a primjer je ilustrativan i za ostale gore navedene zemlje u kojima je studiranje \\\’besplatno\\\’.
Drugi netočan podatak kojega g. Horvat navodi, odnosi se na visine školarina u Hrvatskoj. Iz njegovih izvora, valjda ponovno prema pouzdanom \\\’Jovici Lončaru u aktualnom broju Zareza\\\’, školarine na hrvatskim visokim učilištima iznose između 750 i 1200 eura.
Nažalost i taj podatak je također pogrešan. Naime, donja granica školarina na hrvatskim visokim učilištima je 0 (nula) Eura, jer svi redoviti studenti koji studiraju uz potporu ministarstva – njih otprilike 80 tisuća – svoju školarinu plaćaju upravo toliko. Prema tome, participacije u školarinama koje plaćaju studenti visokih učilišta u Hrvatskoj kreću se u rasponu od 0 do 1200 Eura. Pri tome valja primijetiti da je čak i gornja granica tog raspona, dakle 1200 eura, desetak puta manja od ranije navedene prosječne školarine u Irskoj.
kod su ili crveni ili plavi (a ne crni), a oboje su dio hrvatske zasteve, samo što crveni stoje iznad plavih
G. Bonacci, Republika Irska ide u red zemalja s najvećim prihodom po glavi stanovnika u Europi i šire. Republika Hrvatska ide u red evropskih zemalja s (vrlo) malim prihodom po glavi stanovnika. Svaka usporedba u tom smislu između Hrvatske i Irske (skandinavskih zemalja, UK, Francuske, zemalja Beneluxa, Njemačke) jest ridikulozna, upravo kao i izjave vaših poslodavaca i ostale parazitske političke kaste o njihovim ‘malim’ plaćama u odnosu na evropske kolege (pri čemu nikom ne pada na pamet da na isti način usporedi plaće hrvatskih i radnika iz razvijenih evropskih zemalja, jer to nije relevantno, implicitno poručuju paraziti i njihovi kapitalistički saveznici iz udruge poslodavaca). A što se tiče školarina, i u SRH odnosno SFRJ uvijek se nešto plaćalo, plaćala se upisnina na fakultet i plaćao se svaki semestar; dakako, bijahu to simbolični iznosi, ne vidim zašto i danas ne bilo tako. A što se tiče studenata-neradnika, na Filozofskom je uvijek od 50 do 80 % studenata koji su upisali prvu godinu nekog studija otpadalo već na drugoj ili najkasnije trećoj godini, tako da ne vidim neki problem s tzv. neradnicima, ne stvaraju neki strašan trošak, u svakom slučaju beskrajno manji od troškova koje stvaraju političari-paraziti, vaši poslodavci.
G. Bonacci,
ako na Ekonomskom fakultetu u Zgrebu na godinu bude upisano 1200 studenata, od čega je 400 bez plaćanja, ako na FERu upadne 1000 ljudi, od toga 400 bez plaćanja itd, kako onda 60% studenata ne plaća školarinu?
Lako je baratati “službenim podacima” kad ih vi izdajete.
Studentima sam u početku davao potporu ali više NE. Dakle, nitko ne dvoji da su se ogromni pomaci tijekom Primorca dogodili (od izgradnje 5-6 Kampusa u RH, Veleučilišta od Knina do Vukovara, zapošljavanja nastavnika i novaka, izgradnje sveučilišnih knjižnica u Splitu i pri Filozofskom faksu u Zgbu itd,itd). Kao socijalno osjetljivoj osobi od svega mi je najvažnije što je uveo besplatno srednje školstvo za sve (udžbenici itd), ali možda se sve to dogodilo prebrzo jer u Europi za pomake koje je Primorac napravio treba 2-3 desetljeća da se sve dobro posloži. Zašto sada ne dajem potporu studentima:
-demokratskim odlučivanjem je pokazano da su u prosvjedima minorne skupine (od 170 000 njih 2000),
-ne prihvaćaju da besplatno školovanje mogu imati samo oni koji ispunjavaju studentske obveze,
-ipak sam uvjeren da je politika stala iza svega jer kolegica studentica na skupu sindikata reče da je konačan cilj izići na ulice zajedno sa sindikalcima,
-cijela Europa prestaje s obilježavanjem tjedna borbe protiv komercijalizacije visokog obrazovanja u nedjelju, a naši studenti nastavljaju!
Diverzija uprave “filozofskog fakulteta”
Filozofski fakultet u Zagrebu je diverzantska odskocna daska (sdp-a) u svojim lopovskim naucavanjima iz proslosti, sdp-e koristi svoje stare jugojanjicarske/mafijose u svim prostorima slozenosti. HRVATSKOM je zavladala (sdp-ovacka) jugojanjicarska mafija sa akademskom elementarnom nepogodom to je se pokazalo na “filozofskom fakultetu u ZAGREBU” plus ekonomski fakultet plus vise na politickom fakultetu, do sada su se pokazali da su pod kroviteljstvom jugojanjicarski mafija rukovodjeni sa (sdp-eom). Profesori filozofije plus profesori ekonomije i politicke znanosti su svi prolazili kroz crvendacansku rupicu u akademsko zvanje bez zahtjevanja “KOMPETENCIJE” i to im se sve vidjelo na licima da nisu dobili tu svoju titulu na posten nacin. Svi HRVATSKI fakulteti su vecinom pod nazorom jugojanjicarske mafije koju je vrlo tesko zaustaviti a kamo li je izkorijeniti sa tih vodeci mjesta u cijelom sustavu u izobrazbenim svim prostorima znanosti. BOZE dragi sacuvaj nasu djecu od takvi profesora filozofije od koje narod HRVATSKI nema nikakve koristi , jer su se profesori filozofije pokazali da su naj losiji na nasoj planeti , i to je naj veci dokaz na
ZAGREBACKOM filozofskom fakultetu da su na dnu svjetske listvice u znanju i postenju.
HAHAHA! Koja dobra rasprava! Samo da kažen par zaključaka do kojih san doša. Ako primjetite da vas neko plaši staljinizmom, kriptokomunističkim, jugojanjičarskim i slično njesra, navjerovatnije je ili frustrirani činovnik neke desnije stranke koga su poslali da jadan to piše, ako je stvarno uvjerljiv onda je neko kome je gorenavedeni činovnik već isprao mozak, a ako je stvaaarno uvjerljiv - nema zube, diplomu, za pivu i studirao je 14 godina besplatno na 6 fakulteta u jugoslaviji, cure ga nisu obadavale zbog zadaha, a muška ekipa jer je jednostavno bio - preglup.
Centralizam režima kojima vas plaše preselio se na novu razinu, danas je utjecaj tajnih službi i policije manji od centara ekonomske moći, i paranoja koju pokušavaju stvorit služi isključivo cilju uvođenja u još jedan takav centralizirani sistem, koji je još efikasniji, jer policiji se možeš sakrit al od love ne moš pobić, ona ima pristup u svaki dom, otvara sva vrata štono bi se reklo!
Jer kad na poreznom novcu koji uplaćujemo za dobrobit SVE naše hrvatske dice, za USTAVOM RH zagarantiran pristup obrazovanju (ovisno o SPOSOBNOSTIMA, a ne dubini ćaćinog džepa), ostane samo mali postotak genijalaca (koje ćemo poslat da crnče u uredima EU kao tajnice, jer neće bit povoljnog okruženja i interesa za znanstveni rad u primitivnoj hrvatskoj kakva će postat), a sve ostalo postane praktički privatno obrazovanje, mislite li da će odluke o obliku, načinu i sadržaju obrazovanja biti u rukama stručnjaka, znanstvenika i studenata, ili u rukama financijskog sustava kojem smo ga prepustili?! Na kraju će isključivo par bankara odlučivat šta se predaje na faxu. hehe, super je ova igra monopoly!
i samo san tija dodat da podržite studente, jer oni samo na drugoj razini nastavljaju obrambeni rat za suverenu hrvatsku koji su vodili naši branitelji, za mogućnost da sami odlučujemo o svojim životima i da svoj rad koristimo za izgradnju svog blagostanja! haha koja parola! ajmo branitelji, radnici, penzioneri - svi stanite uz studenteeeeee!!!!!
@ Marko - ekonomija
‘ako na Ekonomskom fakultetu u Zgrebu na godinu bude upisano 1200 studenata, od čega je 400 bez plaćanja, ako na FERu upadne 1000 ljudi, od toga 400 bez plaćanja itd, kako onda 60% studenata ne plaća školarinu?’
Tako što na PMF-u, strojarstvu i brodogradnji, FKIT-u, agronomiji, medicini, farmaciji, … i vagonu drugih fakulteta nema niti dovoljno studenata da pokriju predviđene kvote za besplatan studij. Na tim fakultetima 100% studenata studira besplatno.
Uistinu jest ozbiljan nacionalni problem što previše ljudi hoće u ekonomiste i filozofe, a da za njih na tržištu rada zapravo nema mjesta. Dočim recimo nema niti nezapslenih matematičara, ni strojara, ni medicinara.
@ herratik
Nema potrebe za vrijeđanjem, osobito iz komocije anonimnosti. Ja nastupam pod punim imenom i prezimenom, pa možete putem googlea provjeriti tko sam i što sam.
kustra josipe, kretenu primitivni, o ćemu ti pričaš, ti si neprijatelj drage nam države i vrati se u svoju mišju rupu i ne seri više
Hahahahahah zakon je onaj “jugojanjičar”.
Nema do Juge.
G. Bonacci, molim Vas da odgovorite cijenjenom skupu na dva pitanja. Gdje ste i pod kojim uvjetima studirali i završili dodiplomski studij? Jeste li sami podigli kredit za skupi poslijediplomski studij u inozemstvu koji Vam je omogućio da tako rano dođete na ovako odgovornu poziciju koju koristite da manje sretne od sebe nazivate dječurlijom?
Gospodine Bonacci, informacija da je studij 100 % besplatan na medicini, pmfu, farmaciji i ostalim fakultetima koje navodite jednostavno nije istinita. Ja placam studij medicine, kao što plaćaju i brojni kolege i kolegice na tim navodno 100 % besplatnim fakultetima!
Bla Bla