Arhiva za kategoriju ‘Pitanja&Odgovori’

Tri se boda dijele: dva za smisleno povezan tekst i bod za prikladan rječnik i stil. To je očito najmanje važno za buduće inženjere, pedagoge, novinare

Čak i oni nezainteresirani znaju sve o polaganju hrvatskog jezika na ovogodišnjoj državnoj maturi. Podijeljeni smo: jedni misle da su zadaci promašeni, drugi da djeca znaju i dokazala su to.

U kontekstu tih zbivanja stiglo je pismo čitateljice koja kaže: “Nikako neću shvatiti zašto ovih dana toliko galame oko kamena na prstenu (rubin, “crljeni”) u nekom starom tekstu, dvojnosti s kojima su se blago iživljavali (tako tvrde neki) autori pitanja za državnu maturu itd…, a nitko ne provjerava što su ta 18-godišnja djeca uopće naučila i upamtila od čistih osnova pismenosti. Onoga iz prva dva-tri razreda osnovne škole. Neki će od njih, naime (“visokoobrazovani”), postati vrlo samouvjereni pisci najrazličitijih tekstova i tako sve više širiti nered i nepismenost… No kod nas se to smatra normalnim i ne gnjavite i ne cjepidlačite suviše, molim!”

I usput primjeri, iz Večernjaka: U pretprošlom V magazinu piše “Kao kćer jedinica…”, a treba pisati kći pa, “… kao pratioc istoimenoj…”, a treba pratilac…

Svaka čast, srednjoškolci su naštrebali sve o Juditinu prstenu, znaju koliko je ribara bilo u čamcu… i pamtit će to još sljedećih deset godina, a u životu će im trebati nešto posve drugo. Trebat će im pismenost, a ona se ne uči bubanjem napamet, nego učenjem i pisanjem.
Iako se ispit iz hrvatskog na državnoj maturi sastoji od poznavanja književnosti i jezika te pisanja eseja (književnost maksimalno 60 bodova, jezik 20, a esej 80 (40 x 2), gotovo se ništa ne govori o tome kako su 18-godišnjaci napisali esej i u njemu pokazali bogatstvo svog rječnika, baratanje jezikom, samostalnost u razmišljanju i zaključivanju i još koješta. Stručnjaci su odredili da će s maksimalno 20 bodova ocjenjivati činjenice i razumijevanje teksta, sa šest bodova pisano izražavanje i 14 bodova uporabu hrvatskog jezika.

Pisano izražavanje (3 boda) sadrži i smisleno povezan tekst (2 boda), prikladan rječnik i stil (1 bod). Samo bod za rječnik i stil?! To je valjda najmanje važno za buduće inženjere, liječnike, novinare, nastavnike, propagandiste, ekonomiste…

Zato danas u novinama, upozorava druga čitateljica, čitamo “Ekstremna desnica buja u vrijeme dok se ta zemlja…” i odmah objašnjava da čim postoji veznik “dok”, suvišna je konstrukcija “u vrijeme” ili “bit će suđeno svakome…” a ljepše je “sudit će se svakome.” Što je pisac htio reći s “…izgledno je da će i inflacija porasla na dvoznamenkaste razine” ostat će zagonetka. Ne vrijedi truda odgonetavati, bolje je autora upozoriti da to više nikad ne ponovi. Suhoparni jezik nekog ekonomskog stručnjaka treba prevesti na govorni jezik koji svi razumijemo. Svakako, točno.

Večernjakovi čitatelji (a tako je i u drugim redakcijama) burno reagiraju na sve jezične pogreške u listu i pitaju gdje su redaktori da ih isprave. Prema onome što većina novinara donosi iz škole na svakog bi trebao jedan redaktor. No nije samo problem što iz različitih škola izlaze različito pismeni novinari, veći je problem što mlade netko ne uči da izlaskom iz škole učenju nije kraj.